PIŠE: Diana Rexhepi
Prva ga je optužnica, u ožujku 2005 godine zatekla na dužnost kosovskog premijera, zbog, kako je navedeno u optužnici, ratnog zločina odnosno 38 ubijenih civila, Albanaca, Srba, i Roma, tijekom ratnih operacija 1998., na području oćine Deqan, na jugozapadu Kosova. Haradinaj je tada podnio ostavku i dragovoljno otišao u Haag. Zbog nedostatka dokaza pa tako i nenalaženja krivnje, Haradinaj je oslobođen optužbi 3. travnja 2008. U to doba, kada je Haradinaj odlazio u Haag, tadašnji čelnik UNMIK-a, Saren Jessen Petersen opisao je Haradinaja kao čovjeka koji je „prijatelj s dobrom voljom , dinamični rukovoditelj i vizionar.“
Čak je i nekolicina Srba sa sjevera Kosova protestirala protiv odlaska Haradinaja govoreći kako je za vrijeme njegovog uredovanja na mjsto kosovskog premijera pokazana dotad najsnažnija volja za mirnim suživotom Albanaca i Srba na Kosovu te institucionalizacijom srpskog manjinskog jezika na Kosovu.
Unatoč oslobađajućoj presudi 2008, Haradinaj je ponovno uićen u srpnju 2010., i spoveden u Haag, uz već postojeću optužnicu iz 2005., ali nešto proširenu za ubojstvo nekoliko civila Srba u selu Jablanica, na jugozapadu Kosova. Nekoliko međunarodnih pravnih eksperata je tada izrazilo sumnju u takvu legalnost i legitimnost pravnog postupka Haaškog tribunala tj. činjenice da je u optužnici protiv Haradinaja navedeno i djelo iz prethodne optužnice 2005., za koje je Haradinaj bio oslobođen svake krivnje i pušten na slobodu 2008. Današnja oslobađajuća presuda za Ramusha Haradinaja potvrda je sumnjama međunarodnih pravnih eksperata kako je riječ o pravnom presedanu tj. kako je, prema riječima neimenovanog visokog dužnosnika Haaškog tribunala, Haaški tribunal izgubio kredibilitet upravo u slučaju Haradinaj.
Ramush Haradinaj uživa gotovo nepodijeljene simpatije kosovskih građana, i njegova je politička pozicija i tijekom boravka u Haaškom pritvoru ojačana. Prema izjavama nekolicine sugovornika, političkih i novinskih analitičara, Haradinaj bi mogao sa svojom strankom Aleanca za budućnost Kosova, ugroziti i gotovo sigurno uzdrmati pozicije sadašnjeg premijeja Hashima Thacija i njegove stranke na slijedećim parlamentarnim i predsjedničkim izborima, što bi se trebali održati u prosincu ove godine.
Zanimljiv podatak o Ramushu Haradinaju jest i činjenica kako je uživao povjerenje dvojice najeminentnijih i najumjerenijih kosovskh političara, pokojnog kosovskog predsjednika Ibrahima Rugove i Mahmuta Bakallija, u vrijeme kada je sadašnji premijer Hashim Thaci bio njihov glavni oponent, i gotovo omražena osoba Ibrahimu Rugovi.
U neformalnim razgovorima i kuloarima na Kosovu, već se neko vrijeme sumnja kako je upravo Hashim Thaci kumovao drugom odlasku Ramusha Haredinaja u Haag, tako što je preko svojih operativaca pronašao nekoliko tobožnjih svjedoka koji bi potvrdli u Haagu kako je Haradinaj doista počinio zločine za koje je bio osumnjičen i optužen 2010.
Za vrijeme ratnih operacija na Kosovu, 1998.g, Ramush Haradinaj je nekoliko puta u izravnim javljanjima u tadašnju emisiju Motrišta HRT-a, komentirao ratne operacije i stanje na terenu. Njegovi su komentari hrvatskim gledateljima i prevoditelju, piscu ovih redaka, ostati u sjećanju stoga što je Haradinaj bio jedini koji u u svojim izvješćima nije politizirao, već je bio precizan, koncizan, kao istinski zapovjednik koji se vrlo dobro razumije u svoj posao. /Diana Rexhepi/
