Završetkom turističke sezone Hrvatsku već tradicionalno očekuje vrhunac nezaposlenosti kada će se sezonski zaposleni radnici masovno početi (ponovno) prijavljivati na Zavod za zapošljavanje. Ako je suditi prema dosadašnjim izjavama ministra turizma, u sezoni je zaposleno oko 30 tisuća radnika, što znači da ih se u rujnu, najkasnije listopadu, isto toliko vraća na burzu rada. Uz iznimke tzv. stalnih sezonaca, odnosno onih radnika kojima su poslodavci spremni tijekom cijele godine plaćati doprinose, a takvih se može nabrojati na prste (i poslodavaca i radnika).
- Očekujemo rast broja nezaposlenih, ali ne samo zbog povratka sezonaca na burzu rada nego i zbog činjenice da je i tijekom zadnjih mjeseci određeni broj radnika ostao bez posla u industriji koja je zabilježila pad proizvodnje. Porast broja nezaposlenih bit će i posljedica poteza ove 'mudre' Vlade koja počinje s restrukturiranjem državnih poduzeća i javnog sektora po receptu MMF-a – objašnjava predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever. Dodaje da je rast nezaposlenosti očekivan budući da Vlada nije iznašla model poticanja gospodarstva, nego politiku rezanja potrošnje i pritiska pa nas ne treba čuditi što je ministar financija Slavko Linić jedan od glavnih aduta ove Vlade, koji prisilom popunjava proračun, a pri tom najviše cijedi male poduzetnike.
- Budući da se u gospodarstvu ništa pozitivno ne događa, Vlada je sad počela tražiti krivce i među radnicima kroz fleksibilizaciju tržišta rada, najave izmjena Zakona o radu i najave izmjena u mirovinskom osiguranju zbog kojih ćemo na mirovinu čekati do 67. godine – kaže Sever rezignirano zaključivši da od 'vruće' jeseni nažalost neće biti ništa jer je Vladina bezidejnost - koja se očituje u rasprodaji imovine i rezanju socijalnih prava - kod građana izazvala besperspektivnost i apatiju, zbog čega je ljude teško pokrenuti.
Osim novog vala nezaposlenosti, sindikati upozoravaju i na porast siromaštva. Prosječnom plaćom uspije se pokriti sve manje minimalnih mjesečnih troškova četveročlane obitelji odnosno plaća je, prema izračunu Nezavisnih sindikata, dovoljna za pokrivanje tek 76 posto mjesečnih troškova. No, prema podacima koje sindikati dobivaju s terena, kaže Sever, građani su počeli sve više štedjeti na hrani kako bi uspjeli poplaćati podivljale režije i rate kredita s valutnim klauzulama.
- Građani više nisu na egzistencijalnom, nego na biološkom minimumu. Prisiljeni su mijenjati strukturu prehrane. Uopće ne gledaju hoće li kupiti zdrave namirnice, nego kupuju kalorične proizvode robnih marki trgovačkih centara, samo da bi se najeli, a ono malo voća i kvalitetnijih proizvoda, ako uspiju kupiti, ostavljaju djeci – prepričava nam Sever sumornu hrvatsku realnost dodavši da su i trgovci uvidjeli 'koliko je sati' pa su počeli prepakiravati namirnice u manje količine i s manjom cijenom kako bi ih građani mogli kupiti.
I da se vratimo na nezaposlenost. Ekonomski analitičari za ovu godinu predviđaju pogoršanje na tržištu rada, odnosno stopa nezaposlenosti na kraju godine bit će veća nego za 2012., odnosno iznosit će 19,8 posto naspram lanjskih 19,1 posto. Analitičari za rast nezaposlenosti navode iste razloge kao i sindikati – daljnji očekivani pad gospodarstva i nikakvi pozitivni pomaci u realnom sektoru, koji otvara najviše novih radnih mjesta.
Nezaposlenima koji se vrate na Zavod za zapošljavanje stoga ostaju sljedeće mogućnost: burza ili rad bez zasnivanja radnog odnosa za 'cijelih' Mrsićevih 1600 kuna mjesečno. Alternativa ovomu je – kriminal.
Trenutni broj nezaposlenih na Zavodu za zapošljavanje je 316 246, od čega 57 tisuća mlađih od 24 godine. /D. Katalinić/