"Ničije tutorstvo nam ne treba. Na svojoj strani imamo povijesne, kulturološke i zemljopisne razloge i argumente. Znamo i možemo i to nam nitko ne može niti će ikada moći osporiti. No, žalosti me činjenica da su neki zagovornici predaje naše sudbine nekome drugome na odlučivanje," kazao je, uz ostalo, u intervjuu za Glas Grada župan dubrovačko-neretvanski Nikola Dobroslavić.GG: Jeste li zadovoljni učinjenim u dvije i pol godine mandata, odnosno mislite li da ćete do kraja mandata ostvariti sve obećano u izbornoj kampanji?- Veoma sam zadovoljan postignutim u ove dvije i pol godine otkada smo preuzeli odgovornost za upravljanje Županijom. Veći dio onoga što smo najavljivali i obećali biračima, a što su oni podržali svojim glasovima, već je ostvareno. Donijeli smo Izmjene i dopune Prostornog plana DNŽ, za investitore smo izradili kataloge poduzetničkih zona i turističkih zona, donijeli Županijsku razvojnu strategiju, prvi smo u Hrvatskoj donijeli Strategiju upravljanja obalom i priobalnim područjem, pred donošenjem je Strategija razvoja turizma DNŽ, a pokrenuta je i izrada Strategije vinarstva DNŽ.
Preuzimajući odgovornost za Županiju zatekli smo kaos u DUNEA-i; nije se uredno radilo, a djelatnici su bili nezadovoljni i nemotivirani. To smo doveli u red i potom krenuli u posao „otkrivanja“ fondova EU. Osnovali smo Ured u središtu EU, ostvarili članstvo u Klubu lobista Europskog parlamenta, a DUNEA je već uspjela odraditi prekogranične projekte za niz poduzetnika, institucija i građanskih udruga vrijedne 19 milijuna kuna te pomoći Blatu, Dubrovačkom primorju, Opuzenu i Konavlima kod dobivanja dodatnih 26,1 milijun kuna za projekte iz EU fondova. Napravili smo krovne udruge maslinara, vinara i pčelara, održavamo redovite sastanke s načelnicima općina i gradonačelnicima u DNŽ, što se nikada prije nije radilo, vratili smo dugove domova zdravlja, riješili zbrinjavanje infektivnog otpada, počeli s realizacijom projekta izjednačavanja umirovljeničkog standarda na području Županije, kreditnim linijama sa subvencioniranim kamatama u ovim smo kriznim vremenima poduzetnicima omogućili da opstanu i da se razvijaju, uredili smo i preko Županijske uprave za ceste izgradili niz cesta diljem Županije te smo pronašli lokaciju za Centar za gospodarenje otpadom.
Ukratko, kao što smo i obećali biračima, uveli smo red u Županiju i njene ustanove te sada s manjim brojem zaposlenih, s manjim plaćama i znatno pomlađenim kadrom odrađujemo mnogo veći posao nego itko prije nas. No, uvijek ima prostora i za više i bolje, pa na ovome nećemo stati.
GG: Jedan od naglasaka u programu Vašeg rada stavljen je i na obrazovanje.- Znanje je od iznimne važnosti za svako društvo. U njega je nužno ulagati i unaprjeđivati ga jer će se to zajednici višestruko vratiti. Imajući to na umu, ostvarili smo nekoliko značajnih projekata sa Sveučilištem u Dubrovniku s kojim smo potpisali i sporazum o suradnji. Tu bih naglasio rješavanje dozvola za iznimno značajan projekt MARIBIC-a na Bistrini, rješavanje pitanja zemljišta za Studentski dom u Čokolinu, u sklopu čega je bivša Stanica za južne kulture „vraćena u Županiju“ i pripojena Sveučilištu, uvođenje bespovratnih potpora za poslijediplomske studije, dislokaciju preddiplomskog studija Financijskog menadžmenta u Ploče te suradnju oko izrade strategija razvoja turizma i vinarstva. U osnovnim i srednjim školama kojima smo osnivač uveli smo red u javnu nabavu i time došli u situaciju da sve potrebe škola možemo ostvariti u znatno kraćem roku. Isto tako, nastojimo u sve škole uvesti jednake uvjete za rad i jednaku razinu opremljenosti škole te jednako stanja uređenosti svih objekata.
GG: Iz medija gotovo svakog tjedna možemo iščitavati kako je problem zbrinjavanja otpada jedan od najvećih komunalnih problema. Vi ste u kampanji kritizirali tadašnju vlast, jer nije uspjela niti odrediti lokaciju Centra za gospodarenje otpadom. Što ste Vi učinili na rješavanju tog pitanja? - Naši su prethodnici godinama lutali i nisu uspjeli odrediti lokaciju za Centar. Mi smo našli lokaciju i proveli istraživanja, ali i dobili od Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost šest milijuna kuna za izradu dokumentacije. Izradili smo Studiju utjecaja na okoliš i u odradili nekoliko javnih izlaganja te javnu raspravu. Izradili smo i objedinjene okolišne uvjete, pa je Studija poslana u nadležno ministarstvo na suglasnost. Čekamo na „zeleno svjetlo“ od Ministarstva, pa krećemo u izradu dokumentacije za gradnju Centra koji će se, prve procjene govore od oko 350 milijuna kuna, financirati većim dijelom iz sredstava EU i koji će biti rađen po najvećim ekološkim standardima. Sada moramo čekati završetak postupka ocjene Studije. Na tu proceduru ne možemo utjecati. Nama je više nego jasno kako je problem odlaganja otpada ne jedan od najvećih nego najveći komunalni problem - kako na Korčuli, Pelješcu, koji otpad odlaže u Neumu, tako i u Neretvi, Primorju, Gradu, Župi i Konavlima. Stoga smo vrlo ozbiljno pristupili rješenju tog problema. Nadam se da će se Centar uspjeti izgraditi kroz tri godine.
GG: Najave regionalizacije Hrvatske napravile su Vas predvodnikom onih koji zagovaraju da u bilo kojem budućem ustroju Županije bude samostalna regija. Zašto smatrate da moramo biti zasebna regija?- Zagovarati jedno takvu jasnu, očitu i nedvojbenu stvar kao što je samostalna dubrovačko-neretvanska županija ili regija jedini je razuman i logički način razmišljanja. Uz dužno poštovanje prema svima, dovoljno smo sposobni i da možemo odlučivati o svojoj sudbini. To svojim radom dokazuje i ova nova, mlada, ekipa u Županiji, ali i vodstva gradova i općina te gospodarstvenici i institucije iz Županije. Ničije tutorstvo nam ne treba. Na svojoj strani imamo povijesne, kulturološke i zemljopisne razloge i argumente. Znamo i možemo i to nam nitko ne može niti će ikada moći osporiti. No, žalosti me činjenica da su neki zagovornici predaje naše sudbine nekome drugome na odlučivanje.