“Dan nam je izbor između toga da budemo pogubljeni ili da kapituliramo. Premijer je izabrao da je kapitulacija ultimativna strategija”, rekao je danas Varoufakis, bivši grčki ministar financija. Uskoro će to, kako je krenulo, biti i izbor pred kojim će se naći Hrvatska. Ne krivnjom “liberalnog kapitalizma”, financijskih tržišta, Angele Merkel, nego svojom: nitko nas ne tjera da trošimo sustavno 5-6% više nego zarađujemo godišnje kao država. A toliki je manjak u budžetu Hrvatske svake godine, i pokriva se zaduživanjem.
Agencija Standard & Poor smanjila je izglede hrvatskog kreditnog ratinga sa stabilnih – ostanka u sadašnjoj “junk” (smeće) kategoriji BB, u negativne – pad u idućih nekoliko mjeseci u kategoriju “BBB”, tri stupnja ispod tzv. investicijskog ratinga. Drugim riječima, Hrvatska je “spekulativna” zemlja, u koju se ne ulaže nego se ulagači kockaju svojim novcem kupujući njene obveznice. Naravno, to povlači veće kamate na zaduženje Hrvatske, a mi već sad dobar dio svog BDP-a dajemo na kamate. Isti rating Hrvatske, ali sa za sad stabilnim izgledima, drži i agencija Fitch, dok Moody’s pak hrvatski rating drži samo jedan stupanj ispod investicijske razine ‘Ba1′, ali s negativnim izgledima. Očekuje se da će i druge agencije uskoro smanjiti rating. To znači još veće kamate na zaduživanje, i manje ulagača.
U obrazloženju ratinga, koji nas svrstava u rang s Paragvajem i Gvatemalom (biste li svoj novac posudili Gvatemali u zamjenu za njihove državne obveznice?) S&P kaže kako teret duga naše države naglo bubri, dok su nužne ekonomske i fiskalne reforme “mlake i neučinkovite”. “Zaduženost opće države Hrvatske, mjerena udjelom u bruto domaćem proizvodu, nastavit će se povećati na više od 90% BDP-a u 2016, što je udvostručenje od 2008″, napisao je analitičar S&P-a Felix Winnekens u svom priopćenju. “Mi predviđamo da postoji značajan rizik da će politički odgovor na sve veći dug i potrebu za reformama biti nedovoljan.” Oni to predviđaju temeljem toga što je ovo izborna godina, no ne nadaju se promjeni niti nakon izbora. Izražavaju sumnju u sposobnost političkih institucija Hrvatske da provedu učinkovite reforme koje bi rezultirale održivim javnim financijama i podržale uravnotežen gospodarski rast.
Ne bez osnove. Hrvatska je od 2008. izgubila 12% svog godišnjeg BDP-a, za toliko je on danas manji nego onda. Gora je u EU jedino Grčka. Toliko manje privređujemo, ali zato država ne troši manje: budžetskih rezova nema, a nedavno je hrvatska vlada od strane “Svjetskog ekonomskog foruma” proglašena šestom najneučinkovitijom na svijetu: dakle ne samo da država troši previše novca, nego ga troši posve neučinkovito, tj. baca naš novac u vjetar. Pojedu ga suvišna i komplicirana birokracija, korupcija u javnom sektoru, glupe političke odluke, suvišna ministarstva i agencije. Učinak javnih dužnosnika je slab, cijena javnog sektora ogromna. Državni gubitaši, od hrvatskih cesta do hrvastkih šuma, pojedu ogroman dio proračunskog novca. S&P također kaže to isto, da je razlog niskog ratinga među ostalim slaba perspektiva rasta gospodarstva te prevelik i neučinkovit javni sektor. On traži hitne strukturne i fiskalne reforme koje izostaju. Dodatno, visoka i rastuća zaduženost javnog sektora, djelomično zbog gubitaških državnih poduzeća, ugrožava dugoročnu održivost javnih financija, ističe S&P.
Cijeli tekst pročitajte
OVDJE