Dok u Rimu slave 150 rođendan, Padanija slavi rastanak sloganom 'Adio paraziti'

RIM, 17. ožujka 2011. - Već u srijedu su započela prva slavlja 150 godina Italije. Ovaj rodjendan je izuzetno značajan ne samo zbog simboličnog broja godina, već i zbog sve većih pritisaka za federalnim odcijepljenjem Padanije od Italije. To je razlog što su svi pobornici ujedinjenja dali sve od sebe da dokažu da Italija samo ujedinjena može opstati na međunarodnom planu. Nikada ranije nije toliko pažnje posvećeno prisjećanju na 17. ožujka 1861. godine, kada je Vittorio Emanuele II di Savoia proglasio prvo sebe kraljem, a zatim Italiju ujedinjenom kraljevinom.

Piše: Sanja Mihaljinac, dopisnica iz Rima

Nikada više emocija nije izazivala himna Italije, djelo Mamelija, niti prisjećanje na Giuseppe Garibaldija i njegove pobjede. Također, nikada više nije bilo ni blaćenja sudionika u stvaranju ujedinjenje Italije. List Libero je na naslovnoj strani skoro ismijao 'gospodina Mamelija koji nije poginuo u borbi, već u svom krevetu od infekcije uboda mačem neopreznog vojnika'. Drugi na meti je bio Garibaldi, koji je u medijima sjevera predstavljen kao 'poznati mason, sa masom ljubavnica, konkurent Berlusconiju, a njegova supruga Anita, kao očajna prevarena žena'.

Talijanski predsjednik Giorgio Napolitano je tijekom dana odao počast 'Neznanom junaku' na Altare della Patria, posjetio Panteon i stavio krunu na grob prvog talijanskog kralja Vittoria Emanuele II di Savoia, postavio vjenac na Gianicolu pred spomenikom Anite i Giuseppea Garibaldia, oca današnjeg ujedinjene Italije, da bi se na kraju u sali Montecitoria obratio parlamentarcima i senatorima.

'Da smo ostali podijeljeni u osam država kako smo bili 1860 godine, povijest bi nas pojela', poručio je u svom uvodnom govoru predsjednik Napolitano. 'Bili smo daleko iza Engleske, Francuske, Španjolske, koj su već bile jake sile, zatim Njemačke koja je to postajala. Mnogi naši građani su dali svoje živote za jedinstvo Italije i danas slavimo našu krvlju ispisanu povijest. Jasno je da postoje različiti interesi, ali trebamo biti svjesni da smo napravili velike stvari. Nitko ne treba zaboraviti da je dio nečega mnogo većeg i značanijeg od njegovih sitnih interesa, da je ispred svega domovina, nacija, naša Italija. Živjela Italija!'.

Predsjednikov govor je bio popraćen burnim aplauzom iz oporbenih redova, sa nešto manjim intezitetom većine. Poslanici iz Sjeverne lige nisu sudjelovali na današnjem slavlju. Jedino su trojica bila prisiljena po dužnosti se pojaviti, ministar unutarnjih poslova Italije, Robreto Maroni, predsjednik partije Umberto Bossi i Calderoli.

Predsjednički govor uopće nije dirnuo niti pučanstvo sjevera Italije, gdje se zadnjih godina ugnijezdila Sjeverna liga, koja jedva čeka odcijepljene od 'parazita sa juga'.

Padanija danas slavi drugu obljetnicu, kraj ere centralizma, pod sloganom 'Adio paraziti'. Najčitaniji list Padanije, La Padania, jedina je čija današnja naslovnica nije ukrašena sa talijanskom zastavom ili tri boje Italije: zelenom, bijelom i crvenom. I danas, na najznačajniji rođendan Republike, sve je obojeno u zeleno, u boju simbol najjače partije razvijenog sjevera, Sjeverne lige.

'Danas i mi slavimo kraj ere centralizma. Kraj propalog modela, po kojem Sjever radi i zarađuje, a Jug samo troši i rasipa. Danas je za nas početak nove ere federalizma. Adio paraziti!', dio je članka objavljenog na naslovnoj stranici padanskog lista.
Pisac Massimo D'Azeglio je davno rekao: 'Italija je napravljena, sada treba napraviti Talijane', i nije bio daleko od istine, jer nitko nije radio na tome. Narod koji govori isti jezik, jede istu hranu, gleda iste tv programe, navija za iste nogometne klubove, je bespovratno podijeljen na dva svijeta. Skoro identična netrpeljivost prema 'terronu' (zemljoradniku) sa juga je bila kao što je danas prema imigrantu. Na masi oglasa za izdavanje stanova je, kao i barova, pisalo u Milanu 'nije dozvoljeno osobama sa juga'. I do danas se ništa nije promijenilo, samo su se razlike još više povećale, jug je postao još siromašniji, a sjever bogatiji. I svima je jasno da ništa neće biti kao prije.

          Iz oporbenih redova poručuju 'Ako Umberto Bossi hoće federalizam i odvajanje, to znači da više nema većine u vladi'. A da Berlusconi nije obećao Bossiju federalizam, ne bi ni bilo ove vlade, tako da se sve vrti u krug. Silvio Berlusconi je iskoristio i današnju svečanost da poruči kako ne misli odlaziti sa vlasti i prepustiti zemlju komunistima. Članovi Sjeverne lige su postali i nervozni u očekivanju federalizma i fiskalnog, ekonomskogi administrativnog odvajanja od 'lopova iz Rima'. I to ni ne kriju. U jednom od intervjua, Bossi je izjavio kako su spremni i sa oružjem braniti pravo na federalizam, što je u stvari prvi korak kompletnog odcijepljenja od Italije. Prije 15 godina su članovi Sjverne Lige u Veneciji palili talijansku zastavu, da bi postavili zastavu Padanijei do danas nisu odustali od svog plana za odcijepljenjem.

Povijest Italije se dijeli na prije i poslije 150 godina. A dobro znamo da povijest pišu pobjednici. Sa tim se složio nasljednik dinastije Borbonea, kraljeva dvije Sicilije, princ Carlo di Borbone, koji je dao kratku izjavu za PortalOko u Panteonu.

'Za moju obitelj je današnji dan sjećanje na 150 godina od kako smo svrgnuti sa vlasti. Ne mogu reći da sam nostalgičan za prošlim vremenima, ali i nakon 150 godina se vraćamo na istu temu i isti problem Juga. Ništa se nije promijenilo, osim što je Jug zapao u još jaču krizu. Moja obitelj je dosta odradila na ekonosmkom, kulturnom razvoju tog istog Juga i Napulj nikada nije bio bogatiji i jači nego u doba dinastije Borbona. Moji preci su za vrijeme kralja Ferdinanda, 1771. godine, uspostavili najjači centar  metalno-prerađivačke industrije na jugu u Kalabriji. Otvorili smo prvu željezničku liniju sa vlakom koji je išao na relaciji Napulj-Portici. Sada padom dinastije Borbona su počele prve migracije i gubitak nacinalnog identiteta pučanstva sa Juga. Ja pozivam Talijane na današnji simbolični dan da pomognu jugu i njegovom razvoju i da zajedno vratimo njegov sjaj i  nekadašnju jačinu', izjavio je nasljednik dinastije Borbona, koje se sa nostalgijom prisjećaju Napolitanci.

Drugi princ kojeg susrećemo u Panteonu je Guglielmo Giovanelli Marconi. On je unuk poznatog Nobelovca Guglielma Marconija, koji je izumio radio i sin princa Carla Giovanellija, čija je kuma bila kraljica Elena Savoia, kćerka crnogorskog kralja Nikole.

'Normalno je da sam više vezan za dinastiju Savoia jer je moja obitelj povijesno vezana za njih. Nije istina što im se spočitava na jugu da su Savoie Francuzi, a ne Talijani. Prvi kralj ujedinjene Italije je Vittorio Emanuele II di Savoia, i to nikada ne treba zaboraviti. Jer samo ujedinjena Italija je jaka', izjavio je za PortalOko Guglielmo Marconi.

Međutim, mnogima od nekadašnjih tvoraca ujedinjene Italije se ne bi svidjela današnja Italija. Sigurno je da se jedan general kao što je Giuseppe Garibaldi nije borio za zemlju koja se guši u ekonomskoj krizi, koja je treća u Europi po broju kokainomana, prva po organiziranom kriminalu. Ako je istina da je bio mason, ne bi mu se svidjela ni današnja talijanska masonerija, koje je više parodija te nekada jake organizacije sa svim povezanostima sa kriminalom.

Ni prvi talijanski kralj Vittorio Emanuele II di Savoia, ne bi bio oduševljen sa svojim praunukom, koji nosi njegovo ime, a nastupa u TV Show programima i pleše pred publikom. Svi bi bili pomalo razočarani rezultatom nakon 150 godina.

Jedini koji danas zadovoljno trljaju ruke su vlasnici velikih talijanskih robnih marki. Svi znano da  je marketing duša trgovine i oni su vješto iskoristili današnje slavlje i pod sloganom 'Sretan ti rodjendan Italijo', plasirali svoje poznate proizvode u tri boje zelenoj bijeloj i crvenoj.  Izašli su na svjetsko tržište novi model  Ferrari 150 Italia, padanski sir u tri boje, Gucci cipele i torbe u tri proljetne boje talijanske zastave.

I dok se bliži kraj 150 slavlja, na periferiji Rima, u blizini stanice Tiburtine, pojavio se giganstki natpis: 'Za 150 rođendan Italije, tražimo povećanje naših plaća ili skraćenje radnih dana u mjesecu, da bi preživjeli do narednog rođendanskog slavlja'.

Sanja Mihaljinac