Da je dubrovačka bolnica u zadnjih deset godina dosta napredovala rečeno je u lipnju ove godine kada je ustanovljen Odsjek za akutne srčane bolesti i intervencijsku kardiologiju.
Što znači da se danas u Dubrovniku mogu rješavati akutni infarkti s komplikacijama, sve vrste blokova, poremećaji ritma srca koji zahtijevaju ugradnju 'pacemakera', što prije nije bio slučaj. Naravno da je to za svaku pohvalu, međutim, što je s rješavanjem hitnih dječjih slučajeva?
'Istina je da se u zadnje vrijeme u Split na daljnje liječenje najčešće transportiraju djeca, odnosno novorođenčad koja najčešće imaju problema s disanjem te srčanim manama koje zahtijevaju operaciju. U zadnjih godinu dana imali smo šest takvih slučajeva.
Za intenzivne dječje slučajeve nismo opremljeni kako treba jer takvi slučajevi zahtijevaju dječje kirurge, inkubatore, posebnu prehranu, čak dva do tri neonatologa i pitanje je koliko mi tu kao bolnica možemo učiniti jer za imati neonatologa treba imati cijeli jedan proces', kazao je Certić ističući da ono što bolnica može učiniti je podići postojeću jedinicu intenzivnog liječenja na veći nivo.
Dr. Jerko Ferri Certić'Dijete kad se rodi, ako nastanu komplikacije, ono se u Dubrovniku, znači prije transporta za Split, zbrine, jer da se ne zbrine ne bi ni stiglo živo do Splita. Znači, na hitna stanja reagiramo kako treba, a pravi primjer toga je slučaj male Argentinke koji se dogodio ovo ljeto. Znači ona je na prvu zbrinuta u našoj bolnici i onda poslana u Split na daljnje liječenje', objasnio je Certić dodajući kako je Split jedna od centralnih jedinica za intenzivnu njegu djece u Hrvatskoj i kako dubrovačka bolnica nikada neće imati tako razvijenu jedinicu za intenzivnu njegu djece kao što ju ima Split.
'Mi se trebamo profilirati da sva hitna stanja zbrinemo na ekstra visokoj razini. Znači ako netko ima akutni problem u Dubrovniku mi moramo reagirati da se ne dogodi da pacijent umre ili da mu se stanje ne iskomplicira dok ne dođe u Split ili Zagreb. Znači, prvo moramo pacijenta stabilizirati i onda, ako treba, poslati ga na daljnje liječenje', bio je jasan Certić ističući kako se u bolnicu pod hitno mora dovesti još kvalitetnog kadra na odijele pedijatrije, ginekologije i na jedinicu intenzivnog liječenja jer to je kaže još jedan od kroničnih problema bolnice. 'Na pedijatriji imamo dvoje liječnika koji su mirovini. Moramo pod hitno dovesti nekoliko kvalitetnog osoblja na te odijele.'
Ravnatelja bolnice smo upitali i što ako se dogodi da je helikopter koji je pozvan u Dubrovnik zbog hitnog slučaja već u funkciji i nije u mogućnosti doći?
Nemamo ni helikopter'Imamo na usluzi predsjednički avion ali nikada se nije dogodilo da helikopter nije mogao doći. Evo prekjučer smo redovitom linijom poslali čovjeka koji je išao na transplantaciju srca u Zagreb', odgovorio je Certić, međutim istaknuo je i kako, po njegovom mišljenju, cijela helikopterska služba na nivou države nije riješena.
'Po meni bi jedan helikopter stalno trebao biti u Dubrovniku, a ne da dolazi iz Splita i onda odvozi pacijenta iz Dubrovnika opet za Split, što traje sigurno negdje dva sata sve skupa. Taj helikopter bi se mogao koristiti i u komercijalne svrhe, za panoramske letove ili nešto slično, ali da je uvijek spreman za transport pacijenata iz Dubrovnika, tu se naravno uključuje i prijevoz pacijenata sa otoka', kazao je i potvrdio kako nikako nije dobro da se samo u Splitu nalazi helikopterska baza za takve slučajeve.
'U Zagrebu se hitni slučajevi prevoze cestovnim prometom jer je sve povezano autocestom, u Dalmaciji je to ipak malo problematično. Da država ima novaca, mogli bi se uzeti helikopteri iz, recimo Njemačke ili Austrije, koji pretežno rade zimi na skijalištima, a ljeti ih ima viška. Trebalo bi imati helikopter koji će tijekom cijele godine, s medicinskim osobljem, pokrivati nesreće na autocestama, ali to je već problem države, a ne naše bolnice. Mi se moramo usredotočiti na onu njegu pacijenata koju možemo pružiti u našoj bolnici i naravno učinitu ju što boljom mogućom', zaključio je nakraju ravnatelj bolnice.
Ana Pavlović/Portaloko.hr