Najavu iz Banskih dvora da Vlada ide s dodatnim mjerama prema Europskoj komisiji čiji će ukupni fiskalni napor iznositi 0,634 posto BDP-a, što je više od iz Bruxellesa traženih 0,4 posto BDP-a,ekonomisti su mahom dočekali na nož.
Podsjetimo, potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja i fondova EU Branko Grčić najavio je kako će dodatne mjere u proceduri prekomjernog deficita morati obznaniti i poslati Europskoj komisiji, i 21. travnja ključni je datum kada će se one početi vrednovati.
Zabrinjavajuće je što je posljednje tri godine ova vlada u prosjeku povećavala javni dug za 23 milijarde kuna godišnje. Govorili su i da je deficit 12 milijardi, i da svi koji govore o 18 milijardi lažu, no na kraju je ispalo da je ovogodišnji deficit zapravo gotovo 19 milijardi. Kako je to moguće, pitali smo ekonomista Dragu Jakovčevića.
''To pokazuje samo da vlada nema jedinstveni sustav informiranja u okviru vlastitih ministarstva i da ne funkcionira odnos između Državnog zavoda za statistiku, agencija i same Vlade. Ako ste započeli određenu aktivnost na nekoj točki koja se mjeri deficitom, morali ste znati koliko vam je ta aktivnost donijela deficita ili smanjila. Ova se vlada bavi samo rashodovnom stranom, a kad se bavi prihodovnom, samo poveća poreze, to dovodi samo do daljnjeg produbljenja krize'', upozorava Jakovčević.
Napominje kako je novi recesijski val neizbježan, kad se u stagnaciji bavite podizanjem poreza.
''Ako popuštate, sliježete ramenima, cijedite narod, stežete remen, onda su rezultati takvi, i dalje ćemo propadati, ovo je nastavak produbljenja recesije'', rezigniran je Jakovčević.
Na upit da usporedi današnje ekonomsko stanje Hrvatske, u odnosu na ono od prije četiri godine, Jakovčević je izrazito kritičan i pesimističan.
''Zaostali smo, izgubili smo osam godina. Da bi se vratili na 2007. godinu, moramo imati bar deset godina ovakvog rasta koji Vlada predviđa, rasta od 1 posto, ne više. Ako se ne promijeni model razvoja, otići će nam 100 tisuća mladih i imat ćemo zemlju bez kvalificirane radne snage. Jer ovaj odjel mladih je obrazovan i stravičan. Imamo najniže plaće poslije Rumunja i Bugara. Nema niže plaće u EU, čak i od Grčke, živa sramote'', govori nam zabrinuto Jakovčević.
Ipak, smatra da se Hrvatskoj ne može dogoditi grčki scenarij.
''Grčkoj bi najbolje bilo da iziđe iz Eurozone, mogla bi poslije odbijati pozive da se vrati. Ovo daljnje mrcvarenje Bruxellesa će ju dotjerati do bankrota da objavi nemogućnost isplate inozemnih dugova. Imat će strašne socijalne nemire'', zaključuje Jakovčević.