'O lokalnim temama nećemo razgovarati,' rekao je Lesar novinarima, jer on nije lokalni političar. Nije potvrdio, ali ni demantirao mogućnost da u Dubrovniku za sljedeće lokalne izbore iznjedre svog kandidata.
'Nije tajna, diljem Hrvatske održavamo prvu fazu političkih razgovora, pripremamo se za lokalne izbore. Ovdje je biračko tijelo tražilo alternativu, nismo to prepoznali i više nećemo napraviti tu pogrešku. Dio glasova pripao je don. Ivanu Grubišiću.'
Prometna izoliranostJedna od tema razgovora s novinarima bila je prometna izoliranost. 'U zadnja tri mjeseca vidio sam četiri varijante rješavanje problema koji će posebnu težinu imati kad Hrvatska uđe u EU. Volio bih vjerojati da je varijanta kroz Neum završna i da je postignuta suglasnost s BiH. Navodno su postignuti pregovori. Potrebna je najbolja, najbrža i najjeftinija varijanta koja će odgovarati i jednoj i drugoj državi. To je državni problem i država ga mora riješiti,' rekao je Lesar.
'Postoje dvije opasnosti za zaposlene, ali i nezaposlene u Hrvatskoj. To su dva alata koja snižavaju cijenu rada. Prvi je uništavanje kolektivnih ugovora, koji započinje u javnom sektoru, a nakon toga se kao domino efekt prelijeva i u privatni sekotor. Drugi alat je Mrsićev Zakon o volontiranju, koji legalizira besplatan rad za kapitaliste. Mladi će steći godinu dana radnog iskustva, a onda će opet na burzu. To je 10 tisuća nezaposlenih koji besplatno rade i koji se izmjenjuju godišnje. Preko 80 posto zaposlenih koji imaju ugovor na određeno vrijeme bit će ucjenjeni. Zadnja tri mjeseca prosječna plaća pada za 30 kuna, a kada ta dva alata budu primijenjena, cijena rada smjenjivat će se za 100 kuna na mjesečnom nivou,' rekao je Lesar. 'To je ono što se da isčitati iz poteza vladajućih koji se sada pripremaju,' zaključio je.
Nova radna mjestaDragutin Lesar tvrdi da Hrvatska može radna mjesta otvarati samo u proizvodnom sektoru, sve ostalo, sekundarni i tercijarni sektor je preinvestiran. 'Tu prostora za nova radna mjesta više nema. Samo ulaganjem u proizvodnju se mogu stvoriti nova radna mjesta. Strani investitori, poduzetnici pa čak i predstavnice Europske komisije kao prepreku većem ulaganju u Hrvatsku navode javnu nabavu i mutež u tom području, disciplina ili nedisciplina plaćanja, parafiskalni nameti, carine, javna uprava i birokracija, porezi, česta promjenjljivost poreznog sustava, dostupnost i cijena kapitala, odnosno previsoka cijena kapitala za investiranje.'
Vlada najavljiva gospodarski oporavak štednjom što uvijek znači otpuštanje radnika i pad kupovne moći i pad cijene rada. 'Sad ćemo proizvoditi da bi nekom prodavali. Kome?, zapitao se Lesar ako kupovna moć pada i zaključio kako se tako gube radna mjesta.
Nastavio je s kritikama vladinih poteza. 'Javno – privatno partnerstvo je dugoročno zaduživanje, tri put skuplje od kredita, samo to nitko neće reći. Uvijek će završiti tako da su troškovi društveni, a profit privatni. To je osnovna zamjerka. Nisu shvatili da Hrvatska nema manevarskog prostora za otvaranje radnih mjesta izvan proizvodnog sektora.'
Da ne budu sve same kritike, Lesar je pohvalio novi vladin model sređivanja evidencije poreznih dužnika.
Gospari.hr