To je nešto manje od nerevidirane dobiti iskazane nešto ranije, ali i dalje je riječ o iznimno visokoj, za 9,5 posto višoj dobiti od one koju su banke iskazale u 2010, piše
Novi list.No, već u prvih pet mjeseci ove godine bankarski je sektor zaradio novih 1,7 milijardi kuna neto dobiti, pokazuju najnoviji podaci HNB-a.
Prema revidiranom izvješću za 2011., lanjska je dobit rezultat neto kamatnih prihoda 11,6 milijardi kuna, te ukupnih neto nekamatnih prihoda od 4,48 milijarde kuna, u čemu na neto prihod od provizija i naknada otpada ravno 3 milijarde kuna. Troškovi rezerviranja za gubitke rastu na 3,7 milijardi kuna. Ukupna imovina bankarskog sektora penje se na gotovo 407 milijardi kuna, te je za četiri posto veća no lani. Kada se pak gleda u relacijama bitnim za hrvatske financijske i realne tokove, imovina banaka je gotovo četiri puta veća od državnog proračuna, dok je od godišnjeg BDP-a zemlje veća za oko 70 milijardi kuna. Državni proračun doduše ima intenciju da se smanjuje na rashodnoj strani, jer prihodi ne dostaju ukupnoj potrošnji države. BDP se pak smanjuje već tri godine zaredom, uslijed krize iz koje se Hrvatska nikako ne uspijeva trgnuti. Imovina i zarade banaka međutim konstantno rastu.
Budući da građani snose najveći teret krize, a i prve mjere Vlade išle su u tom pravcu jer je trebalo u kratkom roku povećati porezne prihode da bi se očuvala stabilnost javnih financija, te da poduzeća grcaju pod teretom nekonkurentnosti, dugova i kamata, iz Vlade su u više navrata plasirali razne ideje o tome kako dio tereta krize prebaciti i na bankarski sektor. Zasad bankari krizu osjećaju kroz rast loših plasmana, pa je tako svaki deseti kredit građanima i svaki peti kredit tvrtkama nenaplativ, što od banaka opet snažnije osjećaju sami ti dužnici, koji su stjerani u stečaj, ostaju bez imovine, kuća i stanova...
Nije dakle teško uočiti ogromni nesrazmjer u društvu u kojem neki vrte milijarde, a drugi nemaju ni za kruh. Porez na dobit koji banke plaćaju, mnogi smatraju, nije dovoljan.
Međutim, brojne ideje ministra Linića o tome kako »zakačiti« bankare, od narodnih obveznica, oporezivanja imovine, kamata, do pokušaja da banke sudjeluju u restrukturiranju tvrtki, za sada nisu dale rezultata. Bankari su čini se previše moćni, drže ključeve financijske imovine građana koju raspoređuju na način da si uvećaju dobit, što opravdavaju interesima štediša. To donekle drži vodu jer bankari moraju paziti na štednju koju su im građani povjerili, međutim, njihovi su štediše i građani ove zemlje, pa ih itekako zanima to da privreda dobro posluje, da banke brinu i o makroekonomskim interesima zemlje, jer u suprotnom sutra se neće imati gdje zaposliti, ni oni ni njihova djeca...
Dok se država u prvom polugodištu zadužila na inozemnom tržištu, u nastavku godine, tvrde analitičari, trebat će znatniju potporu bankarskog sektora, jer će zbog stanja u eurozoni biti isplativije zadužiti se kod kuće. Očekuje se tu i potpora HNB-a koji će bankarima vjerojatno nastaviti snižavati regulatorni trošak u skladu s približavanjem EU, ali i kako se ne bi ugrozila likvidnost sustava ukoliko novce opet pokupi država. U takvim uvjetima manevarski prostor države u nametanju mjera koje bi išle na štetu bankara dodatno je sužen. S druge strane, promjena guvernera komunicirana je u Vladi i time što Rohatinski navodno nije bio dovoljno oštar kada su u pitanju banke. HNB je regulator od kojeg se očekuje da više štiti interese naroda i potrošača. Hoće li Vujčić i Linić u tandemu biti uspješniji?