Zabrinuti građani s područja Korčule u nedjelju su dojavili nadležnim institucijama i medijima o onečišćenju mora naftom na potezu od Pločica do otoka Badije na Pelješkom kanalu.
Naizgled malo zagađenje na koje su reagirali djelatnici Županijske lučke uprave Korčula i ACI marine u Korčuli, a u pripravnosti su bili i djelatnici tvrtke CIAN s pumpama i disperzantima te inspektori Lučke kapetanije, zapravo je ukazalo na mnogo veći i vrlo zabrinjavajući problem, o kojem se šuti. Osim što je naišla na ignoriranje medija ovakva situacija - pokazatelj neučinkovitosti nadležnih državnih službi, rezultirala je ne slučajnom indiferentnošću nadležnih institucija koje bi trebale dati informacije o ovom slučaju.
''Svojevrsna medijska šutnja odgovara vladajućima odnosno odgovornim tijelima kako se ne bi zadiranjem u procedure, koje nisu obavljene kako treba, pokazalo na nesposobnost državnih tijela. Ovdje se radilo o manjoj površini onečišćenja te iz tog razloga možda u dovoljnoj mjeri događaj nije medijski interesantan. Međutim, niti na ovakvom malom zagađenju ne može se adekvatno reagirati. Uglavnom je angažiran civilni stožer grada Korčule, u dijelu gdje je naftna mrlja ugrožavala obalu Korčule. Takav aganžman nije na razini državnih tijela koji bi trebali reagirati i pomoći stožeru'', komentirao je saborski zastupnik HDZ-a Branko Bačić za portal Direktno.
Ukazao je na činjenicu da je u Hrvatskoj uspostavljen sustav koji bi trebao identificirati plovilo koje je onečistilo more. Međutim, dodao je Bačić koji smatra neprihvatljivim da nije identificiran onečišćivač, isti nije pokazao da može uspješno i brzo reagirati.
''Državna tijela koja su u ovoj situaciji trebala reagirati nisu adekvatno opremljena, prvenstveno Lučka kapetanija čijim brodicama nedostaje oprema, a neke su u remontu. Premda postoje propisane procedure po kojima treba reagirati nismo dovoljno opremljeni za reakciju niti imamo adekvatne materijalne resurse. Uz svu moguću infrastrukturu trebalo je znati i pomoći Županijskom stožeru za intervencije pri iznenadnom onečišćenju mora kako bi se ograničila mrlja, da ju se zaustavi sa svim sredstvima'', kazao je Bačić.
Ističući kako možemo biti sretni jer se radi o malim količinama nafte, Bačić se pita što bi bilo da je površina nafte bila veća ako se u obzir uzmu materijalni resursi i organizacija nadležnih državnih službi.
''Štoviše, ono što sam rekao tijekom interpelacije u Saboru, iz ovih razloga Hrvatska ne može i ne smije ući u projekt bušenja eksploatacije nafte i to prvenstveno u projekt istraživanja ugljikovodika u Jadranu, dok se ne osposobi odnosno dok državna tijela i stožeri ne budu u mogućnosti promptno reagirati'', zaključio je Bačić.
Zakašnjelo i nedostatno
Da ovaj slučaj upućuje na neadekvatni sustav koji ne može identificirati onečišćivače kao i da nadležne institucije reagiraju zakašnjelo i nedostatno, mišljenja je i eko-aktivist i čelnik udruge Eko Kvarner Vjeran Piršić. Smatra kako je neopremljenost, neuvježbanost i neozbiljnost službi zaista zabrinjavajuća.
''Ovakvih incidenata je jako puno. Oni se često ne zabilježe, a događaju se na frekventnom području. Imamo oko 1000 km naftne mrlje koji ispuštaju brodovi u Jadran, a ne znamo tko je to napravio'', upozorio je Piršić.
Osim toga, dodao je, informacije o ovakvim zagađenjima u principu se uvijek kriju jer bi mogle biti štetne za turističku sezonu.
''Treba istaknuti da se nadležne državne institucije i u vezi sanacija incidenata i u vezi budućih istraživanja u Jadranu ponašaju po principu 'bit će sve ok, majke mi', slično kao Grčić'', zaključio je Piršić.
U policijskoj upravi u Dubrovniku naš upit o naftnoj mrlji u Peljškom kanalu bio je 'prvi glas' o ovom slučaju. Naknadnim pozivom objasnili su kako je slučaj bio u nadležnosti Lučke kapetnijie te je saniran. Svi ostali detalji o ovom slučaju, naveli su, nepoznati su im. Za više informacija uputili su nas na Lučku kapetaniju gdje se nitko nije javljao.