Izložba se otvara u galeriji Podroom 25. rujna, a tom će prigodom Beograđani prvi put vidjeti i fotografije dubrovačkog fotografa Pava Urbana poginulog tijekom agresije JNA 1991.
"Dubrovnik je paradigma svega što se događa u širem prostoru. Izložba je priča o vremenu od devedesetih do danas kroz pogled suvremenih umjetnika koji djeluju ili su na neki način vezani za Dubrovnik. Bit će zanimljivo, ne u smislu prezentacije, što smo sve radili, nego čitanja uopće ovog prostora i vremena", kazao je kustos izložbe, dugogodišnji voditelj dubrovačke Art radionice Lazareti, aktualni direktor Muzeja moderne i suvremene umjetnosti u Rijeci Slaven Tolj.
Teme dviju panel-diskusija bit će vezane uz kulturu i politiku upravljanja javnim prostorima te ulogu aktivizma u suvremenoj umjetničkoj proizvodnji.
Prva je na rasporedu 26. rujna u 17.30 u zgradi Muzeja Grada Beograda, u okviru Oktobarskog salona. Kroz razgovor s koordinatorom inicijative "Srđ je naš" Đurom Caporom, Slavenom Toljom, beogradskim arhitektom Bojanom Kovačevićem i članom kolektiva Ministarstvo prostora Markom Aksentijevićem, otvorit će se tema politike upravljanja javnim prostorima koju je vlast Srbije aktualizirala megalomanskim projektom "Beograd na vodi".
Druga panel diskusija, 27. rujna u 19 sati u galeriji Artget KCB-a, posvećena je nasljeđu pjesnika Milana Milišića, jedne od prvih civilnih žrtava napada JNA na Dubrovnik, i bavit će se odnosom politike i umjetnosti prema njemu danas, u Hrvatskoj i u Srbiji.
O Milišiću će govoriti njegovi prijatelji - novinar i ravnatelj HRT-ova centra Dubrovnik Vedran Benić, beogradski pisac Predrag Čudić i Slaven Tolj. Razgovor moderira književni kritičar Dragoljub Stanković.
Izložba će biti otvorena do 18. listopada, a organiziraju je Art radionica Lazareti iz Dubrovnika, Muzej moderne i suvremene umjetnosti iz Rijeke, Udruženje građana Kontra i Platforma za savremenu umetnost Kiosk iz Beograda, uz podršku Ministarstva kulture Srbije, Kulturnog centra Beograda, beogradskih kancelarija njemačke organizacije forumZFD i zaklade Heinrich Böll.
Na njoj će biti izložena djela Milana Milišića, Pave Urbana, Antuna Maračića, Paska Burđeleza, Ivane Jelavić, Ivane Pegan Baće, Viktora Daldona, Luke Piplice, Ane Požar Piplice, Tine Gverović, Bena Caina, Mare Bratoš, Ervine Babića, Marka Ercegovića, Daria Kulišića, Marije Grazio, Stjepana Grbića, Ane Opalić, Maria Cvjetkovića, Marije Pende, Karmen Dade, Ivone Vlašić, Ivane Selmani, Božidara Jurjevića i Slavena Tolja.