INTERVJU

DUBROVAČKA PSIHOLOGINJA BISTRA ĐUKIĆ: Hrvati su postali depresivan narod jer energiju troše na nepotrebne stvari!

Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije depresija će do 2020. godine postati drugi vodeći javnozdravstveni problem na svijetu, a gledajući žensku populaciju, čak i prvi. Zašto su Hrvati postali toliko depresivan narod, dubrovačka psihologinja prof. Bistra Đukić odgovor pronalazi u usvajanju američkog, zapadnog sustava vrijednosti, prema kojem sve svoje vrijeme i energiju ulažemo u utrku za stvarima, i to bespotrebnim stvarima, a pri tome zaboravljamo na one prave vrijednosti.

DUBROVAČKA PSIHOLOGINJA BISTRA ĐUKIĆ: Hrvati su postali depresivan narod jer energiju troše na nepotrebne stvari!
'Postali smo potrošačko društvo. Uključili smo se u utrku za stvarima u koje ulažemo sve svoje vrijeme i energiju. Tako propuštamo svojoj djeci dati ono što im doista treba, a zatrpavamo ih bespotrebnim stvarima. Jedna od tih novih vrijednosti je i progon tzv. negativnih osjećaja kao što su tuga i bijes. Zapravo nam je nametnut nekakav ideal u kome takvi osjećaji ne trebaju postojati, što nije moguće. Tuga je dio spektra osjećaja koji se prirodno izmjenjuju', smatra psihologinja Đukić te ističe kako se trebamo prisjetiti pravih vrijednosti koje nas stvarno usrećuju i onda ćemo naći načina da promijenimo raspored i da odvojimo vrijeme za druženje, ljubav, kretanje, igru s djecom, da zastanemo i divimo se zalasku sunca, pomirišemo cvijet...
 
 
Slika u članku
Psihologinja Bistra Đukić


Često na dnevnoj bazi čujemo ljude kako govore da su u 'depri' i tako opisuju svako loše raspoloženje koje traje malo dulje te se onda one koje pate od prave depresije ponekad ne shvaća ozbiljno, a što je najgore često se i jednim i drugima propišu lijekovi.

Koji su simptomi i uzroci depresije i anksioznosti i kako ih prepoznati?

'Prava depresija se lako prepozna. To je duboko beznađe i težina koja traje mjesecima i svi oko te osobe osjećaju težinu i mogu postaviti dijagnozu. Obično joj uzrok leži u dubokoj neprepoznatoj i nepriznatoj povredi u ranom djetinjstvu. Dok je anksioznost slobodno lebdeća napetost i zabrinutost za koju osoba ne može naći uzrok u neposrednoj prošlosti. Ona u biti i potiče iz djetinjstva i događaja koji nova iskustva samo dotaknu i proizvedu nesrazmjernu reakciju. Često je prisutna uz depresiju. Ako ometa svakodnevni život potrebno ju je liječiti, a mogu pomoći i vježbe opuštanja, fizička aktivnost, joga...', objasnila nam je Bistra koja terapije u svom psihološkom savjetovalištvu 'Novi put' provodi bez uporabe lijekova, iako naglašava da za stanje duboke depresije, koja je rijetka, mogu se primijeniti lijekovi koji će osobu dovesti u stanje energije u kojem može poduzeti promjene. Međutim, dodaje kako smatra da prava promjena može nastati samo kroz psihoterapiju jer je osoba koja je u depresiji već je iskušala sve načine koji su joj bili dostupni.
 
 
 
 
 


Lijekovi samo uklanjaju simptome

'Lijekovi za ove bolesti ne liječe nego samo uklanjaju ili ublažavaju simptome. Ove 'bolesti' nam pokazuju da svoj život ne živimo na najbolji mogući način i upozoravaju nas da nešto moramo promijeniti ili pokazuju da imamo duboke, nerazriješene traume, za koje je došlo vrijeme da im se posvetimo. Na isti način djeluju i 'prave' tjelesne bolesti, koje su još glasniji znak, ali one su u društvu prihvaćene na drugi način', istaknula je i pri tome nam nešto više rekla o njezinoj metodi psihoterapije.
 


'Gestalt je njemačka riječ koja znači cjelinu figure i pozadine, da su figura i pozadina tako povezane da promijena u jednom mijenja cijelu sliku. Koristim razne načine dolaska do pravih osjećaja i autentične osobe, koja se prilagođavala svom životu najbolje što je znala. Sad ta osoba zna bolje, a da toga nije svijesna, naš je zadatak da otkrije kako sad može promijeniti puno više nego nekad, kad je bila dijete. Tehnika može biti pokret, zamišljanje, gluma, crtanje, sve što u tom trenu može biti korisno da bi osoba spoznala sebe. Psihoterapija se odvija po principu ovdje i sad, sav stari materijal se dovodi u sadašnjost i tu se na njemu radi, jer on djeluje sada'.

Najteže je 'otvoriti se'

Nije lako doći pred nekog stranca i otvoriti mu se. Izreći mu svoje najdublje strahove i najgore misli, i upravo je to ono što je i Bistra rekla da je najveća barijera koju pojedinac u psihoterapiji mora prijeći.
 


'Teško se otvoriti i priznati sramne stvari o sebi, teško je susresti stare traume jer smo život posvetili bježanju od njih, teško je vidjeti svoj život i ljude koji su u njemu sudjelovali u novom svijetlu, teško je promijeniti ustaljene odnose, a često okolini smeta takva promjene. Okolina nas želi istima kakvi smo bili. Lakše je uzeti lijek'.

'Riskirajte! Napravite ono što nikad niste, i otvorite se prema svojim bližnjim, pokažite svoju ranjivost. Iznenadit ćete se kad otkrijete da su i druga ljudska bića sasvim nalik na vas. Tada ćete možda dobiti ljubav i podršku, a kada to dobijete gotovo sve se može', kazala je na kraju Bistra.
Tablete .
Bistra Đukić .
Tablete .
Bistra Đukić .
  • Autor: Ana Pavlović
  • Foto: Ilustracija
  • Objavljen: 16.10.2013 09:53
  • Posljednja izmjena: 16.10.2013 09:54
Šalji dalje:

Nema komentara

Komentiraj članak

Potrebna je prijava kako biste komentirali.