Razgovarala: DAJANA BRZICA
Ljeto je pri kraju, kako ste zadovoljni turističkom sezonom, je li dovoljno bilo gužvi, s obzirom da stalno naglašavate kako ih volite?
Dubrovnik je grad koji već petu godinu zaredom ostvaruje rast noćenja veći za 10 posto, a za ovu godinu planirali smo rast od 3 do 4 posto. Grad kroz turizam regenerira sve ostale vrste djelatnosti – i trgovinu i građevinu. Pokazujemo kontinuiran rast. Čak i onog dana u kolovozu kad je u gradu bilo više od 50 tisuća registriranih turista, nije bilo posebne gužve. A sve to zahvaljujući prometnim rješenjima i dobroj organizaciji. Je li sustav funkcionira, mi to mjerimo s dva parametra, jedan je koliko građaninu treba da dođe autom od Babinog kuka do Pila i koliko autobusu treba od Gruža do Pila. Postigli smo da se usred ljeta, u bilo kojem danu petnaestak minuta, plus – minus par minuta može doći od Babinog kuka na Pile i postigli smo to da se za petnaestak minuta može doći iz Gruža do Pila. A prije se to znalo otegnuti i po sat vremena.
Rekli ste kako Dubrovnik može svaki dan primiti 50 tisuća turista – bez problema. Jeste li se konzultirali s turističkim stručnjacima prije takve izjave ili je to bila vaša osobna procjena, odoka?
Dubrovnik ima 30 tisuća registriranih ležajeva. U planu ih je još 10 tisuća. Ima dnevnih izletnika do 25 tisuća. Taj dan nisu mogli naći sobu u hotelu. Najskuplja smo europska destinacija, nijedna u Europi ove veličine nije toliko skupa. Pa pođite na booking.com i pogledajte izjave hotelijera, cijene i rasploživost. Ljudi mole i zovu Ured gradonačelnika možemo li im naći smještaj! U trenutku kad je najveća gužva s dnevnim posjetiteljima, imamo cijene među najvišim na Mediteranu. I kome to smeta? Umjesto da otkazuju, ljudi i dalje uplaćuju. Takozvani turistički stručnjaci su pričali da, kad bude velika gužva da ljudi neće htjeli dolaziti u hotele. Ali činjenice pokazuju drukčije. Što bi trebali napraviti? Možda kad bi smanjili gužvu, cijene bi bile manje. Pitao sam vlasnike hotela je li im smeta – ne smeta jer vode računa o svom biznisu. Mi imamo nezavisne turističke stručnjake koji nemaju svoje apartmane, hotele, restoran.
Jesu li lanci na Pilama urodili plodom? Jesu li turističke agencije neplatiše podmirile račune? Da se primijetiti da napadate sve agencije osim Atlasa, koji je također dužan.
Postoji 26 agencija koje voze svoje autobuse na Pile. Samo 4 agencije vraćaju račune te predstavljaju probleme, sve druge prihvaćaju i plaćaju ih. Adriatica.net odnosno Atlas plaća djelomično svoje račune, znači prihvati ih i plati koliko može. Dio ljudi u Dubrovniku razmišlja na slijedeći način – gradonačelnik je u krivu jer želi uzeti novac za autobuse, to nije u redu, to nije veliki novac. To su ogromni novci, to je negdje oko 22 tisuće autobusa, dakle 15-tak milijuna kuna. Konkretno, lani je bila zarada 3 milijuna kuna od toga, a ove godine 14. Radi se o razlici od 11 milijuna kuna!
Lazareti
Najavili ste komercijalizaciju Lazareta, s ciljem otvaranja kafića, kao nečega čemu gradu nedostaje. Zar nam stvarno nedostaje kafića i stolova u Gradu?
Naravno da nam nedostaje! Gledajmo to izolirano - Lazareti su prostor od 5 tisuća kvadrata, imamo 5 lađa prosječne veličine 200 kvadrata, u njima će se odvijati i kulturni i društveni život. I sad imate trg na kojem je bio parking kojeg ćemo osloboditi. I trg će dakle biti prazan. Pa što ćemo drugo tu staviti? A što Art radionica Lazareti radi? Što je njezina najveća djelatnost? Pa kafić! Sada je u redu da dvije velike lađe budu kafići jer to radi Art radionica, a kad bi gradonačelnik doveo kafić – e to je užas, grozno! A na taj način bi ljude razvukli sa Straduna, proširili ga i rasteretili ga.
Proširili bi Stradun?
Pa naravno! Govorili smo o gužvama, a povećanjem površine kamo vodimo ljude, gužve će se smanjiti. Stradun se širi s kulturnim prostorima koji u cijelosti zauzimaju izložbeno - scenski prostor. Prostori u Lazaretima su namijenjeni Linđu, Art radionici Lazareti, Leru i ostalim ustanovama i udrugama u kulturi.
Gdje ćete smjestiti Dešu, koja je s obnovom Lazareta izvisila?
Deša nije klasična kulturna institucija, ona je u prostoru koji je uredila Jany Hansal, koja je jedna jako vrijedna žena, ali ona se bavi proizvodnom djelatnosti. Pitanje je treba li u prostor kao što su Lazareti staviti takvu poduzetničku priču. Deši ćemo naći neki adekvatni prostor negdje drugdje. A Deša je od početka znala da njoj nije dugoročno mjesto u Lazaretima jer su Lazareti multi – medijski prostor. Možda je stavimo u Lužu, vidjet ćemo. Redovito se sastajemo s Jany Hansal i naći ćemo dobro rješenje.
Gdje ste stigli s pregovorima s Društvom prijatelja dubrovačke starine u vezi zidina? Mislite li i zidine komercijalizirati?
Mi smo Denisu Orliću ponudili ugovor na kojem je pisala brojka od 5 milijuna kuna na što se nije htio očitovati. U analizi rada DPDS i zidina došli do zaključaka da je 5 milijuna kuna premali novac jer će samo ove godine biti naplaćeno 65 milijuna kuna od ulaznica za zidine. Realni potencijal zidina je 800 tisuća ljudi, a u večernjim satima oko 150 tisuća, pa nema razloga da ne omogućimo noćni obilazak i da povećamo cijenu ulaznice. Zidine vlasniku godišnje trebaju donijeti 100 milijuna kuna, a vlasnik je Grad Dubrovnik. Pa smo predložili Društvu da im damo 20 milijuna kuna godišnje za obnovu, a oni troše 5 do 10 milijun kuna. I oni su to odbili! Nećemo komercijalizirati zidine, ali treba proširiti ponudu da napravimo nešto što se tamo može napraviti, ali uz njihovu suglasnost. Oni nam i na to ne mogu odgovoriti. Ako vam netko da duplo više nego što sad koristite i vi nećete? To može samo Bog razumjeti!
Što je s rekonstrukcijom magistrale od Mosta do Ilijine glavice? Projekt godinama stoji 'u ladici', samo se prepucavate s Hrvatskim cestama, a stanovnici Nuncijate su ogorčeni s obzirom da se svako malo dogodi prometna nesreća na tom mjestu?
Ne prepucavamo se uopće. Grad Dubrovnik je napravio svoje. Hrvatske ceste raspolažu financijama i ovlastima kojim raspolažu. Završili su već dva velika projekta u našoj županiji. Rekonstrukcija magistrale uopće nije u četverogodišnjem planu Hrvatskih cesta. Imali smo više sastanaka na tu temu, ali jednostavno grad ne vodi tu investiciju. Oni su izabrale prioritetne projekte. Nije pitanje dobre volje nego prvo treba završiti projekte koji su već započeti, pa onda početi nove. A kako stvari stoje, ni za godinu dana od toga neće biti ništa.
Zašto se vi kao gradonačelnik niste zalagali za to da se taj projekt uvrsti u četverogodišnji plan Hrvatskih cesta? Medijima govorite da trebaju 'stisnuti' Hrvatske ceste kao da su mediji ti koji trebaju riješiti taj problem, a ne vi.
Možemo mi pritiskati, ljudi bi htjeli svašta, ali kad nije autocesta došla niti do Ploča, ne možemo očekivati da se počne raditi na magistrali. U zadnjih 10 godina u Hrvatskim cestama se priča kako riješiti Nuncijatu – staviti pothodnik, pješački prijelaz, semafor? Da dobijemo zahtjev za sufinanciranjem tog projekta, Grad Dubrovnik će vrlo rado pomoći.
Pothodnik na Ilijinoj glavici
Zašto je pothodnik na Ilijinoj glavici pušten u funkciju bez uporabne dozvole? Je li uopće siguran za prolazak, s obzirom da ga najviše koriste školska djeca?
Tamo postoji struja koja ima sve ateste, kvalitetne stepenice, cijelo ljeto su poviše njega tutnjali kamioni, znači izdržao je. Dobit će svoje konačne papire i uporabnu dozvolu i onda ćemo pustiti lift. A to će biti uskoro.
Za vrijeme predizborne kampanje stanovnicima Mokošice ste obećali štošta – ljetno kino, sportsku dvoranu, trgovački centar… Građani koji tamo žive pomalo su skeptični, a Mokošica je i dalje 'spavaonica', kako ćete ih razuvjeriti?
Nisam čuo da su skeptični. Je li useljeno 28 branitelja pred izbore? Je li završena jedna zgrada? Je li uređeno dječje igralište? Je li Torcidi napravljeno 40 kvadrata kluba sa sportskim igralištem? Je li očišćen ljetnikovac Gučetić?
Ne pitam vas što je napravljeno, nego što ćete napraviti?
Gradi se kanalizacija Rijeke dubrovačke, kopa se stalno. Naredne godine će se ljudi kupati u Rijeci dubrovačkoj. To dosad nisu mogli. Natječaj za lokacijsku dozvolu za trgovački centar s garažom je pri kraju. Ljetnikovac Gučetić će biti opremljen na način da će se tamo moći održavati priredbe. Ako uspijemo, napravit ćemo cestu koja će povezivati Most sa Starom Mokošicom. I na tome se svemu radi. I usred ljeta se kopa! Ako Vlada bude imala novaca napravit će se još dvije zgrade za branitelje. U zgradama POS-a grade se dvije grupe dječjih vrtića. Voljni smo sufinancirati pastoralni centar, ako se Crkva odluči na gradnju. Pitajte Mokošicu zašto su 70 posto glasovali na mene! Djeca više nisu na cesti, sve se rješava.
Iako su nedavno otvorene dvije nove vrtićke skupine, na Osojniku i u Staroj Mokošici, još postoje liste čekanja za vrtiće u Gradu Dubrovniku. Kako ćete riješiti taj problem, što je s vrtićem na Pilama?
2008. godine u Dubrovniku je u vrtiće upisano 1250 djece. Ove godine 1800. Znači, u pet godina Grad Dubrovnik je upisao 550 nove djece u vrtiće. Nađite mi jedan grad u Hrvatskoj koji je u 5 godina upisao 550 nove djece! Grad Dubrovnik u jednoj godini izdvaja 8 milijuna kuna za vrtiće. Naš cilj je upisati 2000 djece. Znate i sami da smo donijeli odluku da ćemo svakome tko želi otvoriti privatni vrtić dati jednokratno pola milijuna kuna i platiti odgajateljice. Nažalost, interesa za takvo nešto nema, zato što se u Dubrovniku poduzetnički lakše može ostvariti novac u području turizma nego u području otvaranja novog vrtića. Radi se na dvije nove vrtićke skupine u Mokošici i dvije grupe na Pilama. Tu smo konkretno imali malo problema sa susjedima, ali mislim da će se to uskoro riješiti. Gledajući politički, otvorili smo nove vrtićke grupe u mjestima koji su najčvršći dijelovi HDZ-a, na Osojniku i u Staroj Mokošici. Ali, nismo gledali politički, gledali smo gdje ima djece. Mislim da je to jedno od najvrjednijih ulaganja u Gradu Dubrovniku.
Mogu li se za potrebe vrtića urediti gradski prostori kojih ima, a zjape prazni?
Nedostaje još 7 do 8
vrtičkih skupina
Ne možemo. Imamo velike prostore na bazenu u Gružu gdje planiramo četiri vrtićke grupe. Ali to je poprilično skupo jer treba obnoviti cijeli dio zgrade. U Mokošici smo iznajmili stan, a na Osojniku smo uselili vrtić u našu školu, kao i u Gromači. Ne možete vrtić staviti bilo gdje, moramo imati barem sto kvadrata prostora i igralište, sukladno pedagoškim standardima. Ali, koliko znam, velika većina djece je upisana. Ako bude svake godine upisano 100 nove djece, mi ćemo biti presretni! Nedostaje nam još oko 7-8 grupa da bi imali skandinavski standard.
Za jesen ste najavili smjene pročelnika upravnih odjela i direktora komunalnih poduzeća. Tko je idući nakon Marite Kisić Kamić?
Marita Kisić Kamić nije smijenjena, njoj je istekao mandat. Ali, gradonačelnik ima ovlasti smijeniti svakog direktora i prije isteka mandata. Ja sam imao sa svim našim direktorima komunalnih poduzeća i pročelnicima upravnih odjela razgovor i dao im plan gdje sebe vide za četiri godine. Većina će pročelnika ostati na svojim dosadašnjim funkcijama. Dio ih se umorio, dio je izrazio želju da negdje ide, tako da će doći do odgovarajućih promjena, ali to je jedan prirodan slijed, ne nasilnički. Dolaze neka nova vremena, brža vremena, više će novaca biti u proračunu za njih i za tvrtke i trebaju nam ljudi koji će moći to opravdati. A neki će poći i u mirovinu. Od 10 pročelnika mi smo doveli samo jednog izvan gradske uprave, a to je Milan Perić. Troje-četvero su bili stari pročelnici, a drugi su pomoćnici pročelnika koji su u međuvremenu postali pročelnici. A koga bi drugoga doveli? Gdje su ti neki genijalci? Nema ih, ovo je mali grad od 40 tisuća ljudi, nije lako naći stručne, marljive, poštene i odgovorne ljude koji će taj posao raditi bolje od sadašnjih, a koji uz sve te osobine imaju i iskustvo.
LK/PortalOko.hr
Nikša Grljević/PortalOko.hr
Marija Njavro/PortalOko.hr