Dubrovačkim muzejima treba vratiti dio tvrđave sv. Ivana

Ravnateljica Vilać je tom prilikom istaknula problem realizacije dijela stalnog postava Pomorskog muzeja, nedostatak prostora za stalni postav Arheološkog muzeja te prostorne probleme Kulturno-povijesnog muzeja u Kneževu dvoru, gdje je, između ostalog, smještena i kotlovnica zgrade gradske uprave.

Kao prioritetan problem istaknut je dio prvog kata tvrđave sv. Ivana, kojeg trenutno koristi Institut za more i priobalje Sveučilišta u Dubrovniku. Naime, navedeni je prostor Muzeju neophodan za potpunu i transparentnu prezentaciju veličanstvene dubrovačke pomorske prošlosti, posebice novih, u svjetskim razmjerima izuzetno vrijednih nalaza, koji svakodnevno pristižu u njegov fundus zahvaljujući brojnim hidroarheološkim istraživanjima na dubrovačkom području.

Među takvim je nalazima svakako i građa s novovjekovnog brodoloma, otkrivena  na lokalitetu Pličina sv. Pavla na Mljetu. Riječ je o  talijanskoj keramici, brončanom posuđu i novcu, ali i sedam brončanih topova i jedinstvenom nalazu tridesetak cjelovitih posuda čuvenoga osmanskog radioničkog centra Iznik, antičke Niceje. Ulomci takvoga posuđa nađeni su zasada u Hrvatskoj samo u istraživanjima u staroj jezgri Dubrovnika i svega nekoliko komada u sjeveroistočnoj Hrvatskoj, pa nalaz cjelovitih primjeraka, uz široku lepezu ostalih predmeta u zatvorenoj cjelini poput ovoga brodoloma, ima izuzetnu vrijednost i jedinstveni je primjer trgovine između Istoka i Zapada tijekom druge polovine 16. stoljeća.

Ovaj je izuzetni nalaz, čija građa pripada Pomorskom muzeju, rezultirao je međunarodnom izložbom „Iznik-osmanska keramika iz dubine Jadrana“. Izložba je, pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture Republike Hrvatske, a u suorganizaciji Dubrovačkih muzeja, Hrvatskog restauratorskog zavoda, Muzeja Mimara i turskog Instituta Yunus Emre, otvorena u svibnju u Zagrebu, krajem godine će gostovati u Istambulu, a slijeće će ljeto biti prezentirana Dubrovčanima i njihovim gostima.

No, zbog nedostatka prostora, nakon kratke prezentacije, građa neće moći biti niti izložena niti adekvatno deponirana. S druge strane, dio prvog kata tvrđave sv. Ivana Pomorskom muzeju je oduzet 1986. godine, uz objašnjenje kako je potreban Biološkom institutu za smještaj i prezentaciju prirodoslovne zbirke. Ta je zbirka 2009. godine dobila svoj stalni postav u Prirodoslovnom muzeju u Androvićevoj ulici u povijesnoj jezgri, a  Biološki je institut u međuvremenu postao dijelom Sveučilišta u Dubrovniku, u okviru kojega je riješio svoje prostorne probleme.

Budući da je riječ o prostoru koji je integralan s ostatkom muzejskog prostora i nadasve bitan za kompleksan i potpun prikaz važnih tema iz bogate pomorske prošlosti Dubrovnika te da se fundus Pomorskoga muzeja svakodnevno nadopunjuje u svjetskim razmjerima vrijednom građom, dogovoreno je da će Dubrovački muzeji gradonačelniku Grada Dubrovnika, Gradskom vijeću i Sveučilištu u Dubrovniku uputiti službeni zahtjev za povratom dijela prvog kata tvrđave sv. Ivan.