Potpuni fijasko može se između ostalog pripisati i tome da je samo za početno ulaganje za pokretanje posla potrebno približno oko 20 tisuća kuna pa je stoga i razumljivo što skoro niti jedna dadilja ne želi legalizirati svoj rad.
O ovoj tematici popričali smo s predsjednicom Hrvatske udruge dadilja,
Vesnicom Rašić koja nam je potvrdila kako na području Dubrovačko-neretvanske županije prema njihovim saznanjima nema niti jedan pokrenuti obrt za čuvanje djece.
Prema nekim procjenama, u Hrvatskoj radi oko deset tisuća dadilja, a uzimajući u obzir porazne podatke o legalizaciji vidljivo je kako većina i dalje djeluje u sivoj zoni rada.
Koliko ih radi na crno?Predsjednica HUD-a,
Vesnica Rašić ističe kako službeni podaci za rad na crno ne postoje.
- Međutim vrlo je jednostavno izračunati koliko ih radi na crno ako znate koliko je ukupno djece u Hrvatskoj od 1 do 6 godina, koliko ih je od tog broja obuhvaćeno vrtićima i jaslicama. I neka se za preostali broj djece u 50 do 60 posto slučajeva brinu bake ili rodbina, ili majka ostaje na produljenom porodiljnom dopustu, velika je vjerojatnost da se za ostalih 40 do 50 posto djece, izvan ovih navedenih aranžmana, brinu dadilje. Prema mojoj slobodnoj procjeni, a uzevši u obzir i europski prosjek, ispada da se za oko 20 posto djece, od sveukupnog broja djece u Hrvatskoj, brinu dadilje - bilo za malu grupu djece u svom domu ili za pojedinačnu djecu u domu roditelja - ističe Rašić.
Dodaje kako je cijena osposobljavanja vrlo različita za područje Hrvatske, iako je program jedinstven i isti za cijelu zemlju i sva učilišta.
- Jednu od najnižih cijena edukacije imaju naše članice kroz privatno učilište u Zagrebu (3800 kn), a prosječna cijena na ostalim učilištima u zemlji se kreće oko 6000 kn - zaključuje Rašić.
Je li na području Dubrovačko-neretvanske županije uopće bilo organiziranih programa osposobljavanja za dadilju?Dasen Jasprica, pročelnik Hrvatskog zavoda za zapošljavanje podružnice Dubrovnik ističe kako oni na Zavodu nisu organizirali programe osposobljavanja. Međutim, doznajemo kako je Suvremeno učilište u Splitu koje se bavi cjeloživotnim učenjem u gotovo svim područjima života prije dvije godine oglašavalo program za dadilje u šest hrvatskih gradova - Splitu, Zagrebu, Rijeci, Zadru, Pločama te Dubrovniku.
- Prije dvije godine oglašavali smo programa za dadilje, međutim zanimanje nije bilo baš veliko tako da grupa nije ni započela.
Jednu polaznica koja se prijavila upisali smo u grupu od Splita. Međutim, bitno je istaknuti kako smo 2007. godine također provodili program osposobljavanja za dadilju. Imali smo grupu od sedam polaznika, te su oni uspješno položili stručni ispit 28.11.2007. Cijena je iznosila 5.500 kuna po polazniku - ispričala nam je
Andrijana Kaliterna iz Suvremenog učilišta u Splitu.
Kaliterna dodaje kako zasad zanimanje polaznika u programu dadilja na području Dubrovačko-neretvanske županije i nije baš veliko pa sukladno tome i nemaju informaciju kad bi uskoro mogla započeti nova grupa.
U Dubrovniku i Splitu bez obrtaZakonom o dadiljama propisano je da svi koji žele otvoriti obrt za čuvanje djece, osim odgojiteljica, trebaju završiti Program osposobljavanja za dadilje. Posao se može obavljati u poslovnom ili stambenom prostoru dadilje ili obitelji, no moraju biti zadovoljeni minimalni uvjeti koji će biti propisani podzakonskim aktom.
Dadilje i roditelji će morati sklopiti ugovor, a isto tako dadilje će morati sklopiti posebnu policu osiguranja s osiguravajućim društvom.
Dadilje će morati proći i dodatno obrazovanje. Dadilja stječe stručnu osposobljenost završavanjem programa stručnog osposobljavanja za dadilju, kojega pravilnikom propisuje ministar nadležan za znanost i obrazovanje uz prethodno mišljenje ministarstva nadležnog za zdravlje. Iznimka su osobe koje imaju završen studij predškolskog odgoja.
Popis svih registriranih obrta dadilja u Hrvatskoj moguće je vidjeti i na web stranici Hrvatske udruge dadilja. Gledajući njihovu evidenciji najviše registriranih obrta dadilja u 2015. godini je u Zagrebu (4) i Bjelovaru (3) i Starigradu (2). U Rijeci je registriran samo jedan obrt, dok Splita i Dubrovnika uopće nema na popisu.
