DUGOROČNA PROGNOZA ZA HRVATSKU: Slijede kiša i južina, prijete i poplave, a onda preokret!

Snježni se pokrivač počeo naglo topiti, a uz temperaturu koja raste i kiša neumorno pada. To bi sve moglo uzrokovati nova podizanja vodostaja rijeka. Državne su službe već u stanju pripravnosti za obranu od poplava, javlja RTL.

- Očekujemo prije svega porast vodostaja na Kupskom području, znači Kupa, Korana, Glina, Mrežnica, tu di imamo najviše snijega. Ali očekujemo porast i na potezu Zagreb-Sisak gdje ćemo do četvrtka imati maksimalne vrijednosti, trenutno su one u razini pripremnih mera za obrane od poplava - rekao je Zoran Čavlović, voditelj Centra obrane od poplava, HR Vode.
Osim Hrvatskih voda u pripravnosti su i službe Državne uprave za zaštitu i spašavanje.

- Sva mjesta su u istom sustavu opasdnosti, ali se nadamo da se mjere koje se poduzimaju kao preventine mjere i one sada biti zadovoljavajuće kako bi vremenske nepogode prošle bez posljedica za građane i domove - rekao je Petar Vitas, zamjenik ravnatelja DUZS-a.

Za sada ni jedan porast vodostaja ne bi trebao izazvati poplave, ali vrijeme i priroda poznati su po varljivosti, piše RTL.

- Ovako nagle promjene nisu uobičajene za ovo doba godine. Primjerice, maksimalna temperatura u Zagrebu u siječnju je 4 Celzijeva stupnja, a ovaj će vikend biti 8 stupnjeva. Toplije vrijeme uz dosta kiše nastavit će se još u ponedjeljak i utorak, a onda od srijede opet slijede zahlađenje i minusi. Tako bi moglo biti do kraja tjedna, a prema jednom od nekoliko prognostičkih modela opet bi mogao padati snijeg - tvrdi Tomislava Hojsak iz Državnog hidrometerološkog zavoda.
Ističe kako upravo zbog razdoblja vrlo promjenjljivog vremena nije moguće točno prognozirati vrijeme na dulji period.

No, takva nestabilna klima traje već neko vrijeme, pa nije isključeno da će se učestale izmjene razdoblja s vrlo niskim i natprosječno visokim temperatura za ovo doba godine nastaviti do kraja mjeseca.

Proteklih mjesec i pol gotovo je svaki dan vladala temperaturna inverzija, što znači da je u gorju bilo često toplije nego u nizinama. Podsjetimo, krajem studenog u Ogulinu su izmjerena rekordna 22 Celzijeva stupnja, a na Sljemenu 18, dok se u nizinama temperatura kretala od 3 do 8 stupnjeva.

- Kada je atmosfera stabilna, hladni zrak ide u visinu, a topli se spušta. U studenome, pa i u dobrom dijelu prosinca bilo je obrnuto. Hoće li se to ponoviti ove zime, još ne možemo znati - objašnjava Hojsak.

Inače, 2015. je u svijetu bila najtoplija od početka meteoroloških mjerenja, što je posljedica djelovanja snažnog El Niña i globalnog zatopljenja izazvanog ljudskim aktivnostima, a ova bi godina, tvrde u Svjetskoj meterološkoj organizaciji, mogla biti ista ili čak još toplija.