Razgovarala: Lucija KomaićNa prošloj sjednici Gradskog vijeća većinom glasova je odlučeno da se krene u daljnju proceduru oko donošenja UPU-a „Športsko-rekreacijskog parka s golf igralištem i turističkim zonama Bosanka sjever i Bosanka jug“. Kako vidite ovaj korak u proceduri i gdje to sve vodi prema vašem mišljenju?- Ovo je samo reanimacija vrlo lošeg projekta koji je već jednom odbijen i pokušaj nasilnog sprječavanja građana i struke u odlučivanju o vlastititoj budućnosti i okruženju u kojem žive. Nastavlja se s dosadašnjom praksom otimanja javnog prostora i njegove potpune komercijalizacije, ali na puno većoj razini i sa, po Grad, nesagledivim posljedicama.
Vladanje aktualne vlasti i gradonačelnika Andra Vlahušića ocijenio bih pogubnim za Grad i građane
Iako smo i mi u inicijativi Srđ je naš, kao i strukovne udruge arhitekata, kontinuirano upozoravali na štetnost i sramotnost ovakvog projekta i više puta osobno vijećnicima dijelili materijale u kojima smo ih upozoravali o nezakonitosti čitave procedure, na Sjednici Gradskog vijeća mnogi su od njih, prije nego su glasali za, izjavili da baš i nemaju pravu sliku kako će to, na koncu, izgledati. Mislim da bi vijećnici trebali biti puno odgovorniji i svjesniji posljedica svojeg olakog dizanja ruku.
Kako biste ocijenili dosadašnje aktivnosti ove aktualne vlasti i gradonačelnika Andra Vlahušića?- Ocijenio bi ih pogubnim po Grad i građane.
Jasno je kako vi iz Inicijative, kao i dio javnosti, smatrate kako se pod krinkom golfa zapravo radi o apartmanizaciji vrijednog prostora radi koristi privatnih investitora, a ne javnosti. Jeste li u potpunosti protiv ikakve gradnje na Srđu?- Srđ je predragocjen i prevelik prostor da bi se potrošio na ovako monofunkcionalno planiranu eksploataciju. Potreban je građanima ovoga grada da na njemu osmisle i planiraju sadržaje za koje u gradu više nema mjesta. Mi smo i u našim izdanjima predstavljali zanimljive arhitektonske projekte koji u svoja rješenja uključuju javne potrebe i javni interes. Ali glavni cilj naše aktivnosti nije niti spriječiti ikakvu gradnju, niti samostalno donositi prijedloge što bi se na Srđu trebalo događati, već upozoriti na potrebu uključivanja stručne i zainteresirane javnosti i građana u projektima koji se tiču budućnosti kvalitete njihova života.
Vrijednost projekta konstantno raste, a uvidom u sudske podatke o zemljištu može se primijetiti kako trenutno založno pravo na zemljište ima tvrtka s Malte, dok je to do prošlog ljeta imala tvrtka Lloyds registrirana na Djevičanskim otocima. Znamo li uopće tko su investitori skriveni iza tih fondova i tvrtki iz egzotičnih zemalja? Možemo li im vjerovati?- Tko su investitori s ovih egzotičnih adresa, a tko njihovi ortaci može se samo nagađati. Dovoljno se podsjetiti da je zahvaljujući naklonosti bivše gradske uprave i bivšeg premijera Sanadera ovaj projekt nezakonito narastao s 90 milijuna eura 2003. na 1,2 milijarde eura 2012.
Ne zaboravimo ni da je početni obuhvat projekta bio 100 ha, a danas je 350 ha! Ta je izmjena također izvršena protuzakonito. Čitavo vrijeme nam podvaljuju da se radi o istom projektu golfa, a vrhunski golf teren se može izgraditi za 10 milijuna eura. Ostatak vrijednosti investicije namijenjen je izgradnji i prodaji vila i apartmana. Niti 5 posto investicije nije namijenjeno golfu nego izgradnji i preprodaji nekretnina.
Tko su investitori s ovih egzotičnih adresa, a tko njihovi ortaci može se samo nagađati. Dovoljno se podsjetiti da je zahvaljujući naklonosti bivše gradske uprave i bivšeg premijera Sanadera ovaj projekt nezakonito narastao s 90 milijuna eura 2003. na 1,2 milijarde eura 2012.
Dakle, ne bi se smjelo vjerovati nekome tko je već jednom pokušao progurat nezakonit UPU, podmetnuti izgradnju i prodaju vila i apartmana kao golf i rekreaciju za građane, kao ni onome tko pokušava iz odlučivanja o najvažnijim gradskim pitanjima isključivati stručnjake, građane i javnost.
Koliko dugo Građanska inicijativa Srđ je naš djeluje? Kako je to bilo u početku, a kako je danas?- Inicijativa djeluje od rujna 2010., iako su udruge koje kroz inicijativu djeluju, surađivale i ranije oko pitanja devastacije grada i nezakonito donošenih prostornih planova. Dojma sam da je djelovanje danas znatno lakše, najviše zbog toga što su ljudi svjesniji procesa kojima se upropaštava dragocjeni prostor u priobalju koji je naš temeljni resurs za gospodarski opstanak.
Kako komentirate odaziv Dubrovčana, primjerice na posljednji prosvjed ispred vijećnice?- Zahvaljujemo svima koji su došli, u četiri popodne na samom kraju radnog tjedna. Više od stotinu ljudi, za Dubrovačke prilike je lijepa grupa ljudi koju ne bi trebalo podcjenjivati. U svega tri, četiri dana otkad smo saznali što se podmeće na gradsko vijeće, uspjeli smo organizirati artikuliran prosvjed te skrenuti pažnju javnosti o čemu se, i na kakav skandalozan način, odlučuje.
Očito je kako procedura oko realizacije projekta golfa na Srđu ide dalje i projekt kakav je dogovoren na sastancima gradonačelnika i predstavnika Razvoj golfa d.o.o. će se pokušati nametnuti građanima.
Možete li reći kakvi su daljnji planovi i aktivnosti inicijative 'Srđ je naš' kako bi se to zaustavilo? - Planiramo nove akcije, tribine i tiskanje četvrtog broja lista Srđ je naš. Nastavit ćemo suradnju s Društvom arhitekata Dubrovnika i drugim civilnim udrugama u Hrvatskoj. Nastojat ćemo utjecati i na novu Vladu kako bi promjenila dosadašnje nezainteresirane pozicije nekih ministarstava koja su također mjerodavna za planiranje ovakvog mastodontskog projekta iznad Dubrovnika.
Ovaj projekt i dalje počiva na istim nezakonitim osnovama te hrvatsko sudstvo prije ili poslije mora poništiti nezakonito povećanje površine namijenjene golf-resortu iz 2006. sa 100 ha na 350 ha. Uporno ćemo inzistirati na pravnim okvirima i poštivanju zakona, a paralelno ćemo educirati naša sugrađanke i sugrađane u smjeru njihovog angažmana i uključivanja u procese odlučivanja, jer je to njihovo pravo i obveza.
Izrazili ste negodovanje oko projekta HE Ombla. Što vam je konkretno kod tog projekta sumnjivo? - Kao što su konzultanti EBRD-a rekli radi se o visokorizičnom i eksperimentalnom projektu. Osim što se u HEP-u i Vladi neodgovorno kockaju s novcem poreznih obveznika, izgradnja ove hidrocentrale, koja je i po mišljenju EBRD-ovaca ekonomski neisplativ projekt, morala bi uključivati porast cijena struje za krajnje potrošače.
Riskirati aktivaciju klizišta na području Mokošice, živote i imovinu ljudi u čitavoj Rijeci dubrovačkoj da bi se stvorili infrastrukturni preduvjeti za megalomanski projekt na Srđu jest neprihvatljiv rizik.
Držimo da se iza projekta HE Ombla krije plan dovođenja vode na plato Srđa za vile, apartmane i golf terene koje postojeći vodoopskrbni sustav ne bi mogao opskrbljivati. Riskirati aktivaciju klizišta na području Mokošice, živote i imovinu ljudi u čitavoj Rijeci dubrovačkoj da bi se stvorili infrastrukturni preduvjeti za megalomanski projekt na Srđu jest neprihvatljiv rizik.
Ovakav model razvoja kakav nam se nudi sigurno nije jedini model razvoja. Koja nam je alternativa? - Postoji alternativa, ona je teži put koji osigurava dugoročni, održivi razvoj za sve, a ne trenutni, ekstremni profit za pojedince. Projekti pogodovanja pojedincima na štetu lokalne zajednice i prisvajanja javnih dobara nikako se u uređenom društvu ne bi nazivali razvojem, a ni investicijama.
Sasvim precizno, prvi korak na tom putu je poštivanje Ustava i zakona RH, i sukladno tome uključivanje javnosti stručne i zainteresirane u procese planiranja što smo i tražili ispred vjećnice 30. ožujka. Na njihovu sramotu vijećnici to nisu napravili.
U kontaktu ste s drugim civilnim i ekološkim udrugama koje su se suočavale sa sličnim problemima. Je li se u drugim slučajevima koje poznajete prilikom realizacije ovakvih projekata došlo do ovako visokog stadija bez ikakvog uvida javnosti, bez studije isplativosti i bez studije utjecaja na okoliš? - Mislim da je naš dubrovački slučaj na Srđu najgori primjer manipulacije studijama, nezakonitim izmjenama prostornih planova i lažnim obećanjima o referendumu. U primjerima Motovuna ili gradnje na Marjanu građani su ipak uspjeli zaustaviti projekte koji se bili pred izdavanjem građevinske dozvole. Primjer štetnog projekta poput izgradnje Horvatinčićevog centra na Cvjetnom trgu, realiziranog uz pomoć gradonačelnika Bandića, sad košta Zagrepčane 20 milijuna kuna gubitaka godišnje u kasi Zagreb-parkinga.
Gradonačelnik Bandić je tvrdio da zna bolje od 55 tisuća građana čije je potpise ignorirao i sada građani, a ne Bandić, moraju plaćati skuplji vrtić, tramvaj i parking. Dovoljno upozorenje nama bi trebala biti naša javna garaža, koja suprotno ušminkanim studijama koje su obećavale dobit, proizvodi 12 milijuna kuna gubitaka godišnje. I sada po gradonačelniku ispada da je izgradnja trgovačkog centra na javnoj garaži naš javni interes.
Bez precizno definirane zaštite javnog interesa i vjerodostojnih studija isplativosti ne smije se ovakve projekte ulaziti, a kasnije se posipati pepelom da se nije moglo znati što će biti ili što se potpisuje.
Što mislite o vješanju zastava Razvoj golfa s jasnom porukom? - Držim da je netko na simboličan način pokazao u kakvom je odnosu gradska uprava prema građanima, a kakvom prema investitorima na Srđu. Ono što se na Gradskom vijeću dogodilo je pretpostavljanje interesa investitora interesima građana i pravi pokazatelj tko zapravo ima gradonačelnika i vijećnike. To je pravo gaženje svega onog što predstavlja zastava svetog Vlaha i mudrosti kojom se Grad vodio stoljećima - Obliti privatorum publica curate.
Štoviše, uvjeren sam da bi ovakvo neodgovorno odlučivanje čak i nakon upozorenja stručnih udruženja arhitekata, dobronamjernih upozorenja javnosti i institucija nadležnih za prostorno planiranje, moglo biti predmetom krivičnih prijava i postupaka.
Jedna ste od najaktivnijih udruga građanskog društva s dubrovačkog područja i vaše aktivnosti su sigurno imale velikog odjeka na političko odlučivanje. Ipak predstavnici vlasti često ne uvažavaju vaše stavove i pokušavaju vas marginalizirati. Postoji li neki put koji bi vam omogućio konkretnije sudjelovanje u političkom odlučivanju?- Kod ovako velikih privatnih projekata kao što je apartmanizacija Srđa koja se predstavlja kao projekt od javnog interesa, moralo bi se provjeriti što građani misle o takvim projektima, vide li oni u njima uopće javni interes i jesu li im na raspolaganje stavljene prave informacije da bi o projektu mogli odlučiti. Nijedna politička vlast ne bi se trebala bojati svojih građana, a kamoli nastupati prema njima neprijateljski.
Pristojno bi bilo pitati za dozvolu i mišljenje putem referenduma one koji će s posljedicama političkih odluka iz kojih je javnost isključena morati živjeti. A to je ono i na što ovu vlast zakon obvezuje. Nećemo ih prestati na to podsjećati.
