Šefica novoosnovanog Sektora za borbu protiv poreznih utaja Ana Dorić Škeva večeras je za emisiju RTL Direkt prokomentirala nedavno objavljene informacije da neki hrvatski građani imaju tajne račune u inozemstvu. Posebno je istaknut slučaj Hrvata koji na skrivenom računu ima čak 700 milijuna kuna, a navodno u domovini ima relativno mali stan i plaću od nekoliko tisuća kuna.
Ministar financija Boris Lalovac o tom je odjelu prvi put govorio u intervjuu za Telegram. Sektor za borbu protiv poreznih utaja osnovan je po uzoru na američki Internal Revenue Service, poreznu službu koja ondje ima ovlasti veće od FBI-a. IRS je bio i mentor pri osnutku hrvatskog Sektora.
Konzultanti iz Amerike
“Na početku, kad se rodila ideja, o osnivanju samostalnog sektora kao jedne od nužnih potreba i preporuka Europske komisije, bili su pozvani konzultanti iz Amerike. I mi smo njih posjetili te po uzoru na njih sastavili uredbu i zakonsko rješenje kojim je Sektor ustrojen. U tom dijelu smo ih koristili kao mentore”, rekla je Dorić Škeva.
“Najveća prednost našeg Sektora je u tome što imamo pristup gotovo svim bazama podataka u RH, imamo otvorene linije direktne suradnje s tijelima kaznenog progona, tu mislim na USKOK i DORH, i s Uredom za spriječavanje pranja novca”, istaknula je ona.
Na listi i nogometaši
Na pitanje o milijardi kuna na tajnim računima, što je spomenuo ministar Lalovac, kazala je da se uglavnom radi o kamatama na štednju i da njen ured sada provodi njihovu dubinsku analizu, na zahtjev Porezne uprave. Potvrdila je da se radi o milijunskim iznosima, ali i dodala da ne može još reći o kome je riječ. No, kaže, veći dio iznosa koji je spomenuo ministar otpada na 20 poreznih obveznika koji još nisu evidentirani u popisima Porezne uprave. “Sam iznos oročenih sredstava prelazi milijardu kuna”, rekla je Dorić Škeva.
Na toj listi onih koji imaju znatna sredstva u inozemstvu su i nogometaši, rekla je ona, kao i svi koji su ostvarili dohotke negdje u inozemstvu. Na pitanje što se radi ako netko ne može opravdati toliki novac, odgovara: “Onda se vrši oporezivanje tog nesrazmjera po stopi od 40 posto i to se automatski po uručenju rješenja i po proteku roka mora uplatiti u državni proračun. Inicijalne projekcije s podacima kojima sada raspolažemo su na bazi 30 do 50 milijuna kuna”.