Poput duge ova projekcija je izvukla najdublju emociju iz njenih promatrača. Kad su se upalila svjetla moglo se vidjeti odrasle muškarce sa suzom u oku, a istovremeno i s osmjehom na usnama.
I ne bi bilo ništa posebno za reći da se radilo o nekom sasvim običnom dokumentarcu. No, ovo je jedna uistinu rijetka istinita slika iz našeg kraja, koja pokazuje žilavost otočkog čovjeka u namjeri da ostane na rodnoj grudi zemlje ma kako ona nezahvalna bila.
Film je vođen dijalogom između Marina Radulja i njegove supruge Nike, koji zorno prikazuje opseg ljudske volje u situacijama kad se pokušava, griješi pa nanovo pokušava.
Sa svojih '10 prstiju' ovo dvoje ljudi doslovno je promijenilo prirodno stanište, floru i faunu Mljeta te tako dugih 25 godina u nizu opskrbljivalo prirodnim proizvodima stanovnike otoka.
No, da krenemo od početka. Dok je Nike iz susjednog Babinog polja, Marin Radulj rođen je 1925. te pripada u jednu od najstarijih obitelji nadimka Žigo koja potječe iz Blata. 'Sve sa voljom' moto je uklesan na dovratku Marinove i Nikine kuće. I to nije slučajno.
Istoimeni naziv filma
Tema filma je obrađivana u dokumentarcu iz doba bivše države, kada je postigao brojne festivalske nagrade, no nikada kao sada na ovako jezgrovit način nije pokazana snaga ljudskog bića, i to ne samo ona vanjska.
Marin nam sam kaže: 'Kad se svega sjetim, jada i nevolje...Ali tad posebno čovjek treba sam sebe hrabriti. Ovisi kako može i u kakvoj je situaciji, ali jednom kad razmisli i donese odluku treba biti ustrajan u njoj i tad je brdo moguće pomaknuti.'
Sama ideja za ovaj fantastični dokumentarac proizašla je iz dugogodišnjeg prijateljstva novinarke Nerminke Emrić s obitelji Radulj. Ona je nazočne i uvela u samu projekciju, zahvalivši se cijeloj ekipi koja je mjesecima vrijedno radila i time omogućila da film ugleda svjetlo dana.
'Zaljubila sam se u Mljet, u baku i djeda. Proizvod upravo te ljubavi je film 'Sve sa voljom'. Iz života Nike i Marina može se jako puno naučiti jer su to ljudi koji i danas imaju izuzetno jaku volju za životom. Iako je ideja nastala davno kada je i scenarij napisan, sama realizacija filma išla je prilično sporo.'
Zahvalivši između ostalih i osobi koja će po Nerminkinim riječima 'sačuvati ovaj film od zaborava' pred publiku je izašao Sead Kreševljaković, glavni producent i urednik dokumentarnog programa televizije Al Jazeera.
'Zahvalio bih Nerminki što se nama javila s ovom pričom jer je privilegija u ovim vremenima širiti pozitivnu filozofiju koja je mlađim naraštajima, na žalost, jako daleko. S ovakvim ljudima u glavnim ulogama samo se može inspirativno djelovati na njihov mladi život. Drago mi je, također, da nismo nacionalna televizija jer će ovaj film imati priliku vidjeti ljudi nastanjeni na području bivše države, a i šire. Siguran sam kad se radi o ovakvim pričama da svi ljudi jednako komuniciraju i ono što mogu osjetiti prema glavnim karakterima je samo divljenje. Zaista mi je čast da smo imali priliku producirati, kao Al Jazeera, ovaj film.'
Sead Kreševljaković je itekako mjerodavna osoba za ocijeniti naslovnu kvalitetu dokumentarca jer iako je po struci pravnik, dugogodišnji je program manager teatarskog Festivala MESS te osnivač udruženja građana za promociju kulture, umjetnosti i komunikacije 'Videoarhiv-Biblioteka Hamdija Kreševljaković'.
Od 2007. do 2012. radio je kao producent i urednik dokumentarnog programa TV Sarajevo, autor je nekoliko desetina TV dokumentaraca i urednik TV emisije posvećene dokumentarnom filmu 'TVSA Dokumenti'.
Od 2012. zaposlen je u programskom odjelu Al Jazeera Balkans kao Commissioning producer. Čak u vrijeme opsade Sarajeva Sead stvara. Kao producent, ko-redatelj i scenarist radio je tada na filmovima 'Sjećaš li se Sarajeva?', 'U potrazi za zemljom slobode', 'Na današnji dan', 'Noć je mi svjetlimo'..
Iako je zaključak da je nakon pogledane projekcije sve samo po sebi rečeno, zbog iznimnog poznavanja materije zamolili smo ga za izjavu na koju je rado pristao u pozitivnom duhu pravog Sarajlije. Zanimalo nas je kako je doživio reakciju publike.
'S obzirom na to da se bavim takvim poslom da je njegov jedan dio posjećivanje festivala dokumentarnog filma i različitih filmskih festivala uopće, mogu najiskrenije reći da u životu nisam prisustvovao nikad ljepšoj i skladnijoj premijeri.
Ovdje se večeras osjetila takva energija zbog čega svaki autor i općenito ljudi koji se bave ovim poslom spoznaju na licu mjesta vrijednost svoje profesije jer filmovi zaista komuniciraju s ljudima na najljepši mogući način.'
Dokumentarni film 'Sve sa voljom'
Marin Radulj (Žigo) prokopao je, uz pomoć svoje supruge Nike, 1972. ručnim alatom brdo koje se ispriječilo između njegove kuće i mora. Tada drugog rješenja nije bilo jer nije želio napustiti rodni kraj. Nakon što mu je more poplavilo više puta kuću i polje odlučio je napraviti kanal za otjecanje viška vode.
Kako Marin kaže: 'Propalo je 12 tisuća paprika, četiri tisuće pomadora, osam tisuća kupusa, 120 stabala bresaka...sve se mijenjalo samo iz tragedije u tragediju.'
Mukotrpan rad je trajao godinu i pol dana. Kanal koji je Marin prokopao dug je 96 metara, širok jedan do dva metra, a najveća visina je osam i pol metara. Ni tada priča nije bila gotova u potpunosti. Slana voda je onemogućavala poljoprivredni uzgoj kultura, zato su bagerima i ostalim alatima nastavili svoju borbu.
Bilo je to vrijeme izuzetno teško za živjeti, no Marin i njegova Nike dobili su ovu bitku uz pomoć svoje troje djece Mare, Mirka i Marina za koje, i zbog kojih je ova fascinantna priča i započela.
Dokumentarac 'Sve sa voljom' moći ćete pogledati u programu televizije Al Jazeere u travnju kada će biti javno emitiran.
Zahvaljujemo se prijateljskoj medijskoj kući na unaprijed dostavljenim materijalima kako bi našim čitateljima omogućili kratak pregled radnje s namjerom da educiramo, ali i stvorimo interes o upoznavanju s iznimnim pothvatima dvoje ljudi s ovog područja koji su svojim životnim djelom poslali poruku svima nama 'SVE SA VOLJOM'.
K.Đ.
K.Đ.
K.Đ.
K.Đ.
K.Đ.
youtube
K.Đ.
K.Đ.
K.Đ.
K.Đ.
K.Đ.
K.Đ.
K.Đ.
K.Đ.
K.Đ.
K.Đ.
youtube
youtube
youtube
youtube
youtube
youtube
Nema komentara
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Gospari.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima.
Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Gospari.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
Komentari su skriveni prilikom pregleda članka da se sadržaj ne indeksira na Internet tražilicama. Potrebno je izvršiti akciju ( klik na gumb PRIKAŽI KOMENTARE ) kako bi se komentari prikazali.
Komentiraj članak
Potrebna je prijava kako biste komentirali.