Ovakovi podaci, svake godine u ovo vrijeme, blago rečeno, izazovu zgražanje javnosti i upozorenja demografa, pa se onda sve zaboravi. I tako to traje u kontinuitetu od 1991. godine.
Brojke neumoljivo govore da je Hrvatska u proteklih tridesetak godina doživjela veliki pad stanovništva ponajprije zbog toga što konstantno više ljudi umire nego što ih se rađa. Hrvatska se tako uvrstila među zemlje s najvećim prirodnom padom stanovništva. Primjerice, poput Njemačke, ali s bitnom razlikom što Njemačka prirodni pad stanovništva nadoknađuje snažnim i kontinuiranim priljevom migranata, dok Hrvatska bilježi negativnu vanjsku migracijsku bilancu. Demografi govore o demografskom slomu i najavljuju još gore brojke.
No, u obilju poraznih pokazatelja, ispod radara stručnjaka pa tako i javnosti, ostao je podatak o dramatičnom porastu broja umrlih u posljednjih 14 mjeseci. U razdoblju od prosinca 2014. do studenog 2015. preminulo je 3979 ljudi više nego u razdoblju prosinac 2013. - studeni 2014. što predstavlja porast od čak 7,8 posto, donosi
Slobodna Dalmacija.
Ovaj porast smrtnosti u statističkom smislu je gotovo nevjerojatan jer je broj umrlih u Hrvatskoj proteklih godina rastao oko 2%, dok smo u prošloj godini imali povećanje broja umrlih od oko 6%. Ili jednostavnije rečeno, čak tri puta više.
Hrvatska je u 2015 godini prvi put u svojoj povijesti imala više od 55.000 umrlih. Reakcije su uglavnom izostale, tek je stranka Blok umirovljenici zajedno zatražila da vlada odnosno ministarstva zdravlja i socijalne politike hitno provedu potrebne analize kako bi se utvrdilo koji su razlozi ovog katastrofalnog porasta smrtnosti u Hrvatskoj.
Incijativa, ne bez političke ambicije, traži jasne odgovore na pitanje je li naša zdravstvena i socijalna politika kriva što je u Hrvatskoj prošle godine umrlo nekoliko tisuća osoba više od broja na koji su ukazivale i najcrnje projekcije.
Kopmpletna analiza velikog porasta smrtnosti u Hrvatskoj još nije napravljena ali, stručnjaci kažu, kad se detaljno analiziraju podaci neće biti mnogo nejasnoća. Ni iznenađenja. Trendovi su poznati samo se brojke mijenjaju, nagore.
Više od tri četvrtine svih uzroka smrti u Hrvatskoj su iz dvije skupine – bolesti cirkulacijskog sustava i bolesti novotvorina odnosno raka. Na bolesti cirkulacijskog sustava otpada nešto manje od polovine smrti u Hrvatskoj (49,6%), na novotvorine (28,9%). Sljedeće po redu su ozljede i otrovanja, pa bolesti dišnog sustava i bolesti probavnog sustava otpada na koje otpada po 4%.
Novotvorine su poseban problem. Broj novooboljelih i umrlih od karcinoma u Hrvatskoj već godinama raste, posve suprotno situaciji u drugim članicama Europske unije. Liječnici ističu da je glavni razlog tome loša prevencija i neotkrivanje bolesti u ranoj fazi. Najčešća zloćudna bolest muškaraca je rak pluća. Iako se zna da je glavni uzrok pušenje, broj oboljelih i umrlih i dalje raste. Kod žena, najčešći je rak dojke. I tu smrtnost raste, iako je u ranoj fazi bolest izlječiva.
Ako se doda i rak debelog crijeva, koji se također može izliječiti ako se otkrije navrijeme – rezultat su tri zloćudne bolesti s kojima se hrvatski onkolozi najviše bore. Samo na Klinici za onkologiju zagrebačkog Kliničko-bolničkog centra obrade i više od 45.000 slučajeva godišnje.
-Na rak se više nigdje ne gleda kao na smrtonosnu bolest, to više nije smrtna presuda. Više od polovine bolesnika, pa čak i tri četvrtine, mogu biti izliječeni. Dakako, pod uvjetom da su bolesti na vrijeme otkrivene”, ukazuje dr. Stjepko Pleština, predstojnik Klinike za onkologiju KBC-a Zagreb.
No savjeti liječnika teško dopiru do svijesti pacijenata. Još, kao da vlada stav – rak se događa nekom drugome, pa smrtnost, za razliku od drugih europskih zemalja, i dalje raste. Osim smrtnosti, u Hrvatskoj raste i pojavnost raka pa na 100.000 stanovnika od zloćudnih bolesti oboli 321 osoba, što je znatno iznad europskog prosjeka od 214 oboljelih. Svake godine sve je gore i gore.
Pojavnost je prešla 22.000 novooboljelih godišnje, a polovina od toga broja godišnje umre od raka. Predviđa se i oštar daljnji rast, čak za 20 posto u sljedeće četiri godine – zbog nezdravog načina života, ali i starenja stanovništva. Prevencija tako postaje još važnija.
U 1991. godini smrtnost od karcinoma dosegnula je vrhunac; na 100 tisuća ljudi, 215 ih je umiralo od raka. Prema najnovijim podacima, taj broj je 156 što je pad od blizu 30 posto.
Do 'špice' u 1991. godini došlo je zbog bolje dijagnostike, posebice za rak prostate i debelog crijeva pa se uzrok smrti mogao nedvojbeno pripisati karcinomu. Znanstvenici uz to imaju jako dobar razlog zašto je broj smrtnih ishoda drastično pao. Karcinomi se sve ranije otkrivaju, ali je i preventiva bolja kao i samo liječenje. Na primjer, znatno opada broj pušača.
I smrtnost od melanoma, zloćudnog tumora kože, u Hrvatskoj je za 50 posto veća od prosjeka EU-a, a liječenje koje je danas dostupno oboljelima u našoj zemlji nije u skladu sa svjetskom praksom, upozoravaju stručnjaci. Razlozi visoke smrtnosti su otkrivanje bolesti u relativno kasnijoj fazi, ali i nedostupnost terapije kakvu primaju pacijenti u ostatku Europske unije.
Riječ je o imunoterapiji koja oboljelima život može produljiti i za četiri godine i dulje, što je uz primjenu kemoterapije nezamislivo.
Još veći problem od karcinoma u Hrvatskoj su kardiovaskularne bolesti. Od njih godišnje umire oko 25.000 ljudi, s tim da je sve više mladih kardiovaskularnih bolesnika. Nisu više rijetki slučajevi da osoba u svojim dvadesetim i tridesetim godinama doživi srčani udar.
Pušenje, nekretanje, povišeni krvi tlak, šećerna bolest, pretilost, povišene masnoće u krvi – sve su to dobro poznati rizični čimbenici koji stoje u podlozi većine kardiovaskularnih bolesti. Polovina muških heterozigota (ljudi kojima je za bolest odgovoran gen) umire od srčanog infarkta u dobi prije 50. godine, a žene nešto kasnije.
Mjere su krajnje jednostavne: zdrava prehrana i održavanje tzv. idealne tjelesne težine, redovita tjelovježba, nepušenje, rano prepoznavanje i liječenje arterijske hipertenzije, reguliranje povišenih razina štetnih masnoća u krvi. Jednostavno, znanstveno provjereno, a tako daleko...
Deset glavnih uzroka smrtiIshemijska bolest srca (najčešće infarkt i kronična ishemijska bolest srca) - 10.831 osoba (21%)
Cerebrovaskularne bolesti - 7300 osoba (14%)
Rak dušnika i pluća - 2827 osoba (5%)
Rak debelog crijeva - 2094 osoba (4%)
Kronične bolesti donjeg dišnog sustava - 1721 osoba (3%)
Visoki krvni tlak - 1589 osoba (3%)
Šećerna bolest - 1333 osoba (2%)
Insuficijencija srca - 1311 osoba (2%)
Rak dojke - 1086 osoba (2%)
10.Kronične bolesti jetre i ciroza - 1020 osoba (2%)