Američka administracija je 2018. godine opisala Albaniju kao dom "nekontrolirane korupcije, slabašnih institucija i prozirnih državnih granica", trgovine drogom, poreznih utaja i krijumčarenja ljudima kao najunosnijim kriminalom u zemlji. Droge su ovdje "veliki biznis". Ova mala, bivša komunistička država na Jadranskom moru označena je kao najveći ilegalni proizvođač kanabisa u Europi. U 2017. godini albanska policija je zaplijenila 68 tona trave, u vrijednosti od 680 milijuna dolara. Ali šverc kokaina je taj koji je Albaniji donio status narko države. U posljednjem desetljeću albanske bande su postale glavni igrači u unosnom trgovanju kokainom u Velikoj Britaniji i ostatku Europe. Albanske bande su se izborile za svoj status na crnom tržištu prodajući najčišći kokain po pristupačnim cijenama, što je doprinijelo povećanju prodaje takvog kokaina na kontinentu od 2012. godine.
Albanski krijumčari su uspostavili direktne puteve za šverc kokaina iz Južne Amerike do velikih luka u Nizozemskoj i Belgiji. U veljači 2017. godine policija je u albanskoj luci Drač zaplijenila brod sa 613 kilograma kokaina skrivenih u pošiljki banana iz Kolumbije. Istovremeno, sve je više albanskih mafijaša ubijenih u kriminalnim obračunima u Južnoj Americi. Iste godine, Remzi Azemi, za koga se vjeruje da je bio jedan od većih krijumčara kokaina ubijen je u dok se blindiranim kolima vozio u mjestu Guaiagil u Ekvadoru. Godinu dana ranije u istom gradu ubijen Ilir Hidri, još jedan albanski krijumčar.
Novac od droge je ključan dio albanske demokracije
Albanija je takoreći jedinstvena u Europi jer u ovoj zemlji narko bossevi nisu nekakvi odbačeni odmetnici. Oni su u velikoj mjeri povezani sa ljudima koji upravljaju zemljom, a često i s onima koji bi trebali sudski goniti. Novac od droge je ključan dio albanskog demokratskog sistema, jer je najbolji put do sigurnih glasova stanovništva kad ih plaćate gotovinom, a najbolji generator gotovine je trgovina drogom.
U siječnju je otkriveno da su krijumčari kokainom uspješno namjestili posljednje izbore kupovinom glasova, a kriminalne grupe su imale veći utjecaj na izbore 2017. godine od političkih stranaka.
I upravo zbog toga što su krijumčari droge toliko povezani s onima koji su na vlasti, britanska obavještajna služba poslala je promatrače u Tiranu kako bi pratili akcije krijumčara. Jedan britanski obavještajac rekao je za VICE kako su imali jasne dokaze da su informacije koje su oni prikupljali procurile nazad od albanske policije. Britanci su onda udružili snage sa SAD-om, Nizozemskom i Italijom, koji su se svi ovoj akciji pridružili nakon što su shvatili da informacije koje su podijelili s albanskim vlastima uporno završavaju u pogrešnim rukama.
U skandale s drogom upetljani i ministri
Prethodna dva ministra unutrašnjih poslova albanskog premijera Edija Rame su bili uključeni u skandale povezane s drogom. Prvi od njih, Saimir Tahiri, čeka suđenje koje je zakazano kasnije ove godine zbog optužbi za trgovinu drogama i korupciju.
Ne postoji osoba koja bolje ilustrira bliskost između albanske elite i velikih igrača među krijumčarima, ili priča koja bolje prikazuje kako je ova nacija postala prva europska narko država, nego što je to slučaj sa Klementom Balilijem, vlasnikom luksuznog hotela i nekadašnjim civilnim službenikom, koji je ujedno i kralj narko-krijumčara.
On je u nalogu za uhićenje koji je na njegovo ime izdan u Grčkoj opisan kao "balkanski Pablo Escobar." Balili je svoje carstvo izgradio zahvaljujući bezakonju koje je pratilo ekonomski kolaps Albanije tijekom devedesetih, a koji je izazvane slomom velike piramidalne prevare koju je vlada podržavala. Između jedne i dvije milijarde američkih dolara nestalo je preko noći, a obične obitelji izgubile su svoje kompletne ušteđevine.
VIŠE PROČITAJTE OVDJE.