Hrvatska, prema informacijama iz Bruxellesa, neće dobiti sav novac utvrđen u pristupnom ugovoru. Debata o proračunu EU za razdoblje od 2014. do 2017. te najava rezanja novca za kohezijsku politiku, čija je svrha smanjiti razlike u razvijenosti zemalja i regija, zahvatit će i Hrvatsku, kažu upućeni u pregovore. Gruba procjena i špekulacija jest da bi se iznos mogao smanjiti 10%. Umjesto predviđenih 8,7 milijardi eura, Hrvatska bi u sedmogodišnjem razdoblju iz kohezijskih sredstava dobila 870 milijuna eura manje – 7,83 milijardi eura.
Svi nezadovoljni
– U jeku pregovora o proračunu nitko nije zadovoljan. Posljednji prijedlog Cipra bio je da se proračun smanji za 50 milijardi eura, no dogovora još nema. Neće se svi troškovi jednako rezati, a smanjenje će najviše udariti po kohezijskoj politici (strukturnim fondovima i Kohezijskom fondu) – kaže nam sugovornik te ističe: – Ne vjerujem da će RH uspjeti zadržati svoju kohezijsku omotnicu dogovorenu u pregovorima. Nikoga neće biti briga što u njoj stoji, nego će sve kohezijske države morati računati na manje iznose. U većini će država rez biti jednak, ali za različite kategorije. O omjeru rezova još se pregovara, a moja je gruba procjena da će iznositi 10 posto.
Kako sada stvari stoje, prema Komisijinu prijedlogu proračuna, ukupni učinak ulaska Hrvatske na sedmogodišnji europski proračun iznosi 13,741 milijardu eura u obvezama (rashodi koji su vezani za aktivnosti dulje od jedne financijske godine), a 9,956 milijardi u stvarnim plaćanjima (rashodi koji pokrivaju aktivnosti iz tekuće i prijašnjih financijskih godina koji su stvarno isplaćeni u toj godini). Najveći dio dolazi iz kohezijskih sredstava – 8,7 milijardi eura. Iz njih se financiraju infrastrukturni projekti: od asfaltiranja ulica do pelješkog mosta. Hrvatska kao zemlja pristupnica nema pravo glasa u odlučivanju o proračunu, dok iz Ministarstva vanjskih i europskih poslova poručuju da čekaju dogovor ili novi prijedlog.
S druge strane, krucijalna je točka o kojoj Hrvatska sada pregovara dodatna godina za korištenje novca iz fondova. Rigidna pravila nalažu da se novac – koji se dodjeljuje godišnje – mora potrošiti u dvije godine nakon ugovaranja projekta (N+2 pravilo).
Nema prebacivanja
Primjerice, projekt dogovoren 2014. mora biti realiziran do kraja 2016. Neiskorišten novac ne može se prenijeti u iduću godinu nego propada pa troškove dovršetka projekta snosi država. Za ilustraciju, za pelješki most u dvije bi godine morale biti predočene sve fakture, a one koje stignu 2017. ne bi pokrio europski novac. Hrvatska traži dodatnu godinu jer su prije države koje su ispod 85% prosječnog BDP-a EU imale tu dodatnu godinu za realizaciju projekta i ona se pokazala vrlo važnom, donosi Večernji.hr.
Nema komentara
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Gospari.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima.
Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Gospari.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
Komentari su skriveni prilikom pregleda članka da se sadržaj ne indeksira na Internet tražilicama. Potrebno je izvršiti akciju ( klik na gumb PRIKAŽI KOMENTARE ) kako bi se komentari prikazali.
Komentiraj članak
Potrebna je prijava kako biste komentirali.