Vizija europske ideje o tome da sve zemlje Europe dijele zajedničke vrijednosti i ciljeve i da donose odluke o zajedničkoj dobrobiti je u sve većoj krizi, pišu njemački listovi.
List Tageszeitung (TAZ) piše:„Plemeniti ideal o jedinstvu Europe kao krajnjoj točki povijesnog napretka koja nema alternative, uvijek je bila umotvorina jedne male elite, utopijska reakcija na strahote Drugog svjetskog rata i zamjena za propale imperijalne snove svjetskih sila. Uvođenje eura kao političkog projekta koji je Europu trebao staviti u rang sa SAD, bio je njegov posljednji uspjeh. Da je euro ekonomska besmislica, zato što privrede ne podnose zajedničke centralne banke, osvećuje se u krizama koje redovito izbijaju svake pola godine. U Grčkoj prije godinu dana, u Irskoj i Portugalu prije pola godine, a tko je na redu u jesen 2011. godine moraju odrediti špekulanti na financijskim tržištima.
Sa svakom krizom raste pritisak na još netaknute privrede euro zone, kako bi svoje interese stavili iza interesa posrnulih partnera, a radi zajedničkog projekta. To znači da birači jedne zemlje trebaju snositi posljedice odluka vlade koju nisu birali u drugoj zemlji. To može biti logična pa čak i namjerna posljedica monetarne unije, ali se u praksi ekonomska pretvara u političku besmislicu i podriva svaki oblik demokratije. Zašto se 500 milijuna Europljana trebaju ponašati kao da imaju zajedničke ciljeve? Europa ne postoji, nije uspjela zbog Europljana. Za ostatakak svijeta koji je je dugo trpio zbog težnje europskih imperijalista i oholosti europskih civilizatora, to je blagoslov. Sada još samo Europljani to trebaju primjetiti,“ piše Dominic Johanson u komentaru lista TAZ.
Potrebni i opasni
Od svibnja ove godine u Njemačkoj prestaju ograničenja za zapošljavanje građana iz "novih" EU članica. U Poljskoj su se potencijalni iseljenici već počeli pripremati na novu domovinu, Nijemci se boje da će tržište rada preplaviti jeftina radna snaga.
List Die Zeit piše: „Najveće europsko tržište rada – Njemačka, otvorit će vrata radnicima iz Poljske, Češke, Estonije, Litve, Latvije, Mađarske, Slovenije i Slovačke. Ove zemlje su 2004. godine pristupile EU. U svibnju ističe sedmogodišnji embargo na pravo rada u Njemačkoj. Time će 73 milijuna građana ovih zemalja dobiti ista prava kao i ostali građani EU. To bi zapravo trebao biti razlog za radost jer predstavlja završetak jednog razvoja koji je počeo prije više od dvadeset godina. Međutim, većina Nijemaca se boji da će radnici sa Istoka ugroziti njihova radna mjesta. Ukoliko međutim pođe za rukom da se pronađe i zaposli stručna radna snaga, profitirati će mnogi, a posebno poduzetnici,“ piše list Die Zeit.
Nema komentara
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Gospari.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima.
Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Gospari.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
Komentari su skriveni prilikom pregleda članka da se sadržaj ne indeksira na Internet tražilicama. Potrebno je izvršiti akciju ( klik na gumb PRIKAŽI KOMENTARE ) kako bi se komentari prikazali.
Komentiraj članak
Potrebna je prijava kako biste komentirali.