Europa se suočava sa sve jačim separatizmom

Škotska je najavila planove održavanja referenduma o nezavisnosti od Britanije do kraja 2014, a Flandrija želi da Belgija postane konfederacija, podsjeća se u analizi "Glasa Rusije".

Ovaj trend inspirirao je Katalonce u Španjolskoj, gdje je separatizam već duže vrijeme u usponu, jer razvijene oblasti ne žele dijeliti dugove ostatka Europe.

Ekonomski najjača oblast Španjolske, Katalonija, već dugo vremena sanja o nezavisnosti, a isto vrijedi i za sjevernu talijansku oblast Padaniju i njemačku Bavarsku na jugu zemlje.

Na nedavno održanim lokalnim izborima u Belgiji pobijedila je separatistička Nova flamanska alijansa. Vođa stranke već je apelirao na vladu da pregovara o procesu kojim bi se Belgija pretvorila u labavu konfederaciju.

Oblast Valonije na jugu zemlje, gdje se govori francuski jezik, dobija pomoć države, što ne odobrava prosperitetniji flamanski region, u kome se govori nizozemski i njemački jezik.

Vođa Nove flamanske alijanse Bart De Vever rekao je da je Flamancima dosta da ih tretiraju kao krave, "dobre samo zbog svog mlijeka".

"Europski separatizam oslanja se na ekonomska pitanja, a ne etnička i vjerska", rekao je politički analitičar Mihail Neizmakov.

On je dodao da svi prosperitetni regioni imaju snažne separatističke stranke.

"Škotska nacionalna stranka uživa široku potporu nakon što su otkrivena naftna polja u Škotskoj. Talijanska Sjeverna liga, također, se snažno protivi ideji plaćanja za manje uspješan jug zemlje i Siciliju. Sada kada je još aktualna ekonomska kriza, separatistički pokreti biti će još snažniji", rekao je Neizmakov.

Jekaterina Čerkasova sa Instituta za globalnu ekonomiju i međuanrodne odnose dijeli to mišljenje.

"Separatistički pokreti direktno su povezani sa ekonomskim problemima i razvijat će se u ovisnosti od događaja u eurozoni, posebno Grčkoj, Italiji, Španjolskoj, Portugalu i Irskoj", rekla je ona.

Šef centra za ekonomske studije na Institutu za globalizaciju i socijalne pokrete, Vaislij Koltašov, vjeruje da je separatizam dio opće krize u EU.

"Katalonska politika jednaka je politici Njemačke. Njemačka ne želi rješavati ekonomske probleme drugih. Berlin smatra kako je neophodno naći način postizanja financijske stabilnosti, prisiljavajući zemlje da primijene politike koje su loše po njene nacionalne ekonomije i to je ono što vidimo u Grčkoj, Portugaliji, Španjolskoj i Italiji. U skladu sa tim Katalonija traži nezavisnost", rekao je Koltašov.

Eksperti kažu da bi neki regioni mogli profitirati iz ovakve situacije. Odvojeni od određene zemlje u EU ti regioni generalno ne trebaju plaćati veliki dug sa kojima se suočavaju Europljani.

U međuvremenu, šanse su male da navedene oblasti dobiju nezavisnost.

Belgijski premijer Elio Di Rupo odbacio je mogućnost državnih reformi, dok katalonski lider Artur Mas također ne dobija potporu Madrida.

On je rekao da će zatražiti pomoć Brisela ako španjolska vlada zabrani referendum o nezavisnosti u Kataloniji.

Očigledno, nisu sve zemlje spremne slijediti britanskog premijera Davida Camerona i prvog ministra Škotske Alexa Salmonda, koji su već dogovorili referendum o škotskoj nezavisnosti.

Kada se svemu dodaju i "slučajevi" poput sjevera Kosova, Herceg-Bosne u BiH, Republike Srpske i slično, onda je jasno kako Europu čeka jako turbulentno razdoblje.