Nezaposlena politologinja Anhoa García (27) gleda kako madridskim ulicama, u velikom prosvjedu protiv mjera štednje, maršira grupa mladih noseći zastave Sovjetskog Saveza sa srpom i čekićem. Anhoa je kao studentica donedavno bila među njima.
– Ta je zastava simbol borbe radničke klase, ona je simbol prve radničke revolucije u povijesti koja je utjerala strah među kapitaliste i poslodavce. Zahvaljujući toj revoluciji položaj se radnika u Europi promijenio – kaže djevojka rođena u Madridu. No za litavsku novinarku Indre Vainalavičiute (29) kao i stotine tisuća Litavaca, ona ima sasvim drukčije značenje.
Simbol zatiranja slobode
– Zastava je simbol oduzimanja prava na samoodređenje, na identitet, ona je simbol zatiranja prava na jezik, vjeru, kulturu i osobnu slobodu. Uime te zastave na tisuće je nevinih ljudi ubijeno i nestalo – rekla je I. Vainalavičiute u Vilniusu, glavnom gradu baltičke zemlje koja je 1990. stekla nezavisnost od Sovjetskog Saveza.
Dok se Europom širi siromaštvo, u najtežoj gospodarskoj krizi od 1929. i početka trijumfa različitih ideologija, u Bruxellesu jedna radna skupina u tišini razmatra zakonski prijedlog. Ako “Europski nacrt nacionalnih statuta za promicanje tolerancije” usvoji Europski parlament, a zatim i 28 članica Europske unije, Anhoini prijatelji na madridskom sveučilištu Complutense de Madrid morat će ukloniti obilježja totalitarnog režima. U neugodnoj situaciji mogao bi se naći i hrvatski veleposlanik u Parizu Ivo Goldstein (55) koji u sobi za prijam ima fotografiju Josipa Broza Tita. Promicanje i veličanje komunizma bit će kazneno djelo usvoji li se novi Europski zakon o slobodama građanina. Inicijativa upućena u parlament, zakonodavno tijelo EU, sadrži više točaka u kojima se ističe nužnost poticanja tolerancije, a kažnjavanje svega što bi moglo dovesti do iskazivanja mržnje. U jednoj od točaka stoji: “Poduzeti konkretne poteze za suzbijanje rasizma, etničke diskriminacije, vjerske netolerancije, totalitarnih ideologija, ksenofobije, antisemitizma, antifeminizma i homofobije” te za “jasno odobravanje totalitarne ideologije, ksenofobije i antisemitizma” predviđene su kazne. O komunizmu, ali i nacizmu te fašizmu moglo bi se raspravljati javno, no kažnjeni će biti javni nastupi koji ih podržavaju.
Prije sedam godina Vijeće Europe je priopćilo: “Osuđujemo masovna kršenja ljudskih prava od strane totalitarnih komunističkih režima te izražavamo sućut, razumijevanje i priznanje žrtvama tih zločina”. Neke zemlje su i bez najnovije inicijative iz Bruxellesa uvele zakon o kažnjavanju isticanja simbola. Komunistički i nacistički simboli u Litvi mogu se vidjeti jedino kao eksponati u muzejima i u školskim knjigama. Za njihovo isticanje u javnosti kazne su od 1120 do 2200 kuna.
Kazne za totalitarizam
– Nema šanse da netko legalno nosi komunističko obilježje u prosvjedima ili da ga istakne, primjerice, na kući – kaže Simona Aginskaite, novinarka litavskog državnog radija. Zabrana isticanja nacističkih i fašističkih obilježja, kao i promoviranje tih ideologija, već je prisutna, no zabrana veličanja komunističkih ideologa nekima ne odgovara.
Ivica Maštruko (73), savjetnik bivšeg predsjednika Stjepana Mesića od 2003. do 2005 te kasnije veleposlanik u Bukureštu opravdava držanje Titovih slika u hrvatskim diplomatskim predstavništvima u svijetu i nakon što je Hrvatska postala članicom EU.
– Ne vidim ništa spornog u tome da se drži slika antifašističkog vođe. I ja sam od 1992. do 2009. u rezidencijama u Italiji, Grčkoj, Sloveniji i Rumunjskoj držao svoju fotografiju s Titom – rekao je u četvrtak Večernjem listu. No grupa utjecajnih, konzervativnih i liberalnih, europskih političara smatra da je opasno podržavati Tita i ostale nedemokratske antifašiste koji su se za života oružjem protivili uvođenju demokracije i uvažavanju razlika, svega onoga na što se poziva Europska unija.
Cijeli članak možete pročitati OVDJE