Vozeći se prema odredištu, stajemo na zavoju ispod Šestinske crkve u Zagrebu. 'Ovdje, pokraj kanala, je pobijeno oko 700 ustaša i domobrana. Mladi dečki, svi između 17 i 30 godina. Partizani su ih strijeljali i bacali u usjek. Bio je peti mjesec. Kad je sunce zapeklo, tijela su počela smrditi pa su po njima pobacali živo vapno. Svako malo je provirila neka ruka, čizma...', priča nam dobro upućeni stanovnik Gračana jednu od nebrojenih strašnih priča iz Drugog svjetskog rata i poraća. Prema nekim procjenama u zagrebačkim Šestinama od ruke osvetoljubivih partizana za vrijeme i nakon rata ubijeno je oko 5000 ljudi. Kao i za druge partizansko-komunističke zločine, ni za te nitko nije odgovarao - s tim se žrtvama Hrvatska još uvijek nije suočila. U petak, 23. kolovoza, obilježava se njihov dan – Europski dan sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima.
I dok su zločini koje su počinile ustaše i Nijemci uglavnom dobro poznati i dokumentirani, partizanski zločini još su uvijek nekažnjeni i relativizirani. Tako je premijer Zoran Milanović prošle godine rekao da su oni bili 'prihvatljiva cijena u borbi za dobro', propustivši ih najoštrije osuditi.
- Osnovni je problem nespremnost institucija za suočavanje sa komunističkim naslijeđem. Komunizam je paradigma koja je totalitarna i koja nema poveznica sa pluralnim građanskim sustavom vladanja. U Hrvatskoj je pristup kao i prije '90.-ih, bježi se od suočavanja sa najcrnjim razdobljima, a to su likvidacije krajem i nakon Drugog svjetskog rata. A razlog tome je što su svu moć zadržale bivše komunističke strukture. Razumljivo je zašto one to rade, ali nije razumljivo zašto mi kao građani ne nađemo rješenje za taj i sve druge probleme – kaže povjesničar Josip Jurčević, autor Crne knjige komunizma u Hrvatskoj (Zločini jugoslavenskih komunista u Hrvatskoj 1945. godine) i nekoliko drugih knjiga vezano uz tematiku.
Deseci tisuća mrtvih u desecima neobilježenih grobnica
Prema karti koju su zajedničkim snagama izradile udruga ZAMNOM i Hrvatsko odgovorno društvo, Zagreb je pun masovnih grobnica, od kojih mnoge, posebno grobnice žrtava partizanskih pokolja, nisu obilježene. Kako smo već spomenuli, procjenjuje se da je u Šestinama ubijeno oko 5000 ljudi. U Sv. Nedelji u blizini Zagreba u logoru je od partizana stradalo oko 1500 ljudi, na putu za Jastrebarsko između 2000 i 3000. U Vukomeričkim goricama u blizini Velike Gorice ubijeno ih je oko 5000, kraj Šenkovca njih 3000...(Kartu možete pogledati OVDJE).
U svibnju ove godine ministar branitelja Fred Matić je zajedno sa svojim pomoćnikom Ivanom Grujićem obišao masovnu grobnicu u Gračanima. Ondje je Uprava za zatočene i nestale tada ekshumirala 14 posmrtnih ostataka vojnika NDH koje su partizani pogubili u svibnju 1945. Ministar Matić obznanio je da je u blizini ove grobnice njih još desetak. Jedna od njih, koju smo posjetili, nalazi se oko 150 metara uzbrdo. Obje grobnice obilježene su spomen obilježjima koja su podigli građani, no veća još uvijek nije ekshumirana. Procjenjuje se da su partizani ondje smaknuli oko 500 ljudi.
Ministarstvo branitelja dosad je istražilo šest grobišta žrtava Drugog svjetskog rata i poslijeratnog razdoblja, kažu nam u Ministarstvu. Tako su na otoku Jakljanu kraj Dubrovnika ekshumirali posmrtne ostatke 214 pripadnika njemačke vojske ubijenih nakon 9. svibnja 1945. godine. U Gračanima su ekshumirani posmrtni ostaci 24 pripadnika HOS-a. Ekshumirane su i grobnice u Slanom kraj Dubrovnika, Sotinu te između Lovasa i Opatovca. Jurčević smatra da se ne čini dovoljno.
- Jasno je da Ministarstvo neće i ne želi ništa napraviti. Njegova je funkcija da što više onemogući ili spriječi, što duže i trajnije pod zemljom drži taj problem. Elli Wiesel kaže da onaj tko prešućuje žrtve ih ponovo ubija. Ministarstvo i Uprava na čelu s deklariranim Udbašem Grujićem u tom smislu djeluju i rade. Pogledajte samo vijeće koje su sastavili... No, nije ni čudo kad u vladajućoj koaliciji veličaju Titov lik i djelo – oštar je Jurčević.
HOZ Jazovka neće podržati Matićevu i Grujićevu inicijativu
Povjerenstvo Vlade RH za istraživanje, uređenje i održavanje vojnih groblja, groblja žrtava Drugog svjetskog rata i poslijeratnog razdoblja i Ministarstvo branitelja u petak organiziraju komemoraciju za žrtve Jazovke i ustaškog logora Jadovno. Iz Hrvatskog obrednog zdruga Jazovka najavili su kako neće podržati 'Matićevu i Grujićevu inicijativu'. Kao jedan od razloga navode i obilježavanje na Jadovnom, gdje 'nema tragova stradavanja nijedne žrtve'. Komemoraciju na Jazovki, vjeruju, Ministarstvo organizira zbog pritiska Europske unije. U rad Vladinog povjerenstva, kažu, nisu uključeni ljudi koji se godinama zalažu za istinu o žrtvama Drugog svjetskog rata i poraća, a oni koji su tamo su u 'ozbiljnom sukobu interesa'. Vjeruju da se nastavlja falsificirati povijest i nametanje krivnje hrvatskom narodu kroz 'napuhani broj žrtava', a Hrvatsku nazivaju 'posljednjim bastionom komunizma u Europi'.
- Da je Republika Hrvatska provela lustraciju, postavlja se pitanje tko bi bio član ovog Vladinog povjerenstva? HOZ Jazovka podržava svaku iskrenu inicijativu za utvrđivanje povijesnih činjenica o žrtvama totalitarnih režima, nažalost ovakvu inicijativu Vladinog povjerenstva ne može podržati zbog gore navedenih razloga – kažu u HOZ-u.
Hrvatski sabor je 2006. godine donio Deklaraciju o osudi zločina počinjenih tijekom totalitarnog komunističkog poretka u Hrvatskoj. Deklaracija je kod mnogih ostala samo to - deklarativna. /Zoran Stupar/