Evo kako bi trebala izgledati lučica na Batali i što se sve o njoj jučer raspravljalo (FOTO)

Uvodnu riječ održao je prof.dr. Vladimir Andročec koji je kazao kako je izradu studije izradio Građevinski fakultet u Zagrebu. Studija u kojoj je obrađen niz aspekata sastoji se od preko 220 stranica.

Projektant tvrtke Alkar u srdiu d.o.o Mladen Vučkovićukratko je predstavio studiju. Izgradnja lučice Batala predviđa se na dnu Gruškogzaljeva. Površina zahvata iznosi 24.123,34m2. Predviđaju se gatovi luke Batala, parkiralište za potrebe lučice s najmanje 20 parkirališnih mjesta. Rečeno je kako će se uz praking sačuvati cijela zelena površina, sva stabla osim jednog kojeg će trebati zamijeniti. Zelenim pojasom će se dijeliti parkiralište od šetnice.  Povezanost s javnim prometnim površinama biti će preko internih prometnica.

Predviđa se smještaj za 506 plovila za građane a 29 vezova za jahte, za to je prema UPU moguće postaviti do 6 plutajućih gatova i 1 plivajući valobran koji ne ometaju cirkulaciju mora. Novi kopneni plato nastat će proširenjem za nekih 7 metara već postojećeg platoa. Postojeća obala prema akvatoriju proširuje se cca 7 m. Komunalna infrastukutura obuhvaća: odvodnju pravlnih voda, oborinsku kanalizaciju, elektro inastalaciju...

Servisni dio bit ce opremljen rešetkama za prihvat vode sa prališta. Konzolna dizalica će biti namijenjena dizanju vozila vlastite mase do 20 tona.
Predmetna zgrada će sadržavati kuplski prostor, urede i sanitarni blok. Objekt za privremeno odlaganja otpada biti će smješteno uz operativni plato Lučice Batala. Procijenjena vrijednost ovog projekta je 24 milijuna kuna bez PDV-a.

Javna rasprava

Profesor Nikša Mojašu ime pomorsko sportskog ribolovnog društva Batala prvi se javio za par pitanja. Kazao je kako je svim članovima SRD glavni interes vez za sve vlasnike, da to bude siguran vez i da ima razumnu cijenu. Dalje, zatražio je neometan pristup vozilu. Zatim je upitao gdje je nestala komunalna lučica Batala te gdje će se smjestiti 46 manjih plovila.' Nema mjesta. Bio sam i na prethodne dvijerasprave i govorim vam nema mjesta!', kazao je. 'Od lučice Orsan do Batale nema barke duže od 10 metara. Vezovi su za barke građana. A jahte nisu komunalni vez. A gdje su vezovi za Policiju, peljare i Lučku kapetaniju? Znači, imat ćemo 484 komunalnih vezova, a nas je 530. Gdje će ostali?', još je upitao Mojaš. Još je istaknuo kako su lučici potrebni fiksni piloni.

Na neka od Mojaševih pitanja odgovorio je projektant Mladen Vučković. Što se tiče pontona rok trajanja je 50 godina, a 2 godine je granacija kod betonskih konstrukcija. 'Još se ne zna hoće li pontoni biti metalni ili betonski, ali ja sam preporučio betonski. Jako dobro sam upoznat s problemom ove marine. Napravio sam dvije varijante sa češljevima. Problem je u definiranju UPU-a, u njemu nisam sudjelovao. A UPU je ubacio 29 brodova nautičkog veza i on obuhvaća određenu površinu, ja ne znam tko ju je stavio ali ona je tu. Ne znam kako zadovoljit UPU i građane kako bi svi brodovi stali', kazao je projektant.

Potom se u raspravu uključila pročelnica za urbanizam Jelena Lončarić ističući kako nije riječ o nautičkim vezovima, već turističkim, od 15 do 18 metara, tako stoji u članku 58. UPU.
Tenzije je potom smirio Riki Rosetti ističući: ' Nemojte biti zabrinuti oni koji imaju ugovor dobiti će vez, a oni koji nemaju ugovor morati će vez potražiti negdje drugdje. Pa ne možete litru vode staviti u bocu od pola litre. Danas ljudi kupe barku i ostave je gdje ih je volja!'

Joso Martinović je kazao kako devedest posto bura puše od levanta. Pitao je projektanta ima li on vez na moru te je li bio na Batali dok puše bura na što mu je Vučković kazao da bura puše sa sjeveroistoka.

Branka Martinović-Vuković iz županijskog upravnog odjela o zaštiti prirode upozorila je kako se cijela rasprava svela na sve osim utjecaja na okoliš. Kazala je kako se ulagač nije dogovorio kako će prostor izgledati.
'Nitko ne govori o buci, jer je riječ o zoni stanovanja. Želimo vezove, ali i red u prostoru. Trebalo je možda osmisliti i više vezova nego što ih sad ima, jer se i afinitet i standard građana mijenja – kazala je Martinović-Vuković. 

Bivši gradonačelnik Vido Bogdanović je kazao kako nije čuo da se večeras spominje mulj koji već desetljećima nije čistio iz Gruža.

'Tamo ima značajan broj granata koje iz nekog razloga kad su pale tamo nisu eksplodirale. Zašto se odustaje od uklanjanja mulja? Zato jer je vrlo skupo, iako moderne tehnologije to omogućuju s muljnim pumpama. Neuklanjanje mulja podrazumijeva da će sidreni uređaji i dalje ostati na dnu. Tko će ih povaditi? Što će reći izvođač kad dođe da postavi nove sidrene uređaje ili gatove? U tom košmaru mulja, ronioci neće ništa vidjeti. Mulj ometa i cirkulaciju mora. Slažem se sa svima koji smatraju da treba imati fiksne pontone i slažem se sa svima dabarku treba vezati da je prova u pravcu vjetra. Bez obzira kako se lučica uredi ne bi trebala imati valova iznutra lukobrana ali će imati vjetra, a za naše barčice čak i bočna izloženost nije kritična, ali za jedrilice bočni udari vjetra naginju ih preko 15 stupnjeva. Uzrokuju oštećenja bez obzira na bokobrane. Zato su češljevi po meni najednostavnije rješenje, i najučinkovitije.

Odgovoreno mu je kako se dosad sve mjerilo na trenutnom postojećem stanju, znači sa muljem na tom području. 'Radili smo analizu mulja, radi se o teškim metalima i naravno da onečišćenje postoji. Mulj kad mu smanjite dotok hranjenja on se počinje razlagat. Što se tiče minskih sredstava nismo to dosad uzimali u obzir što svakako hoćemo', kazali su izrađivači projekta.

Marija Kojaković iz Društva arhitekata Dubrovnik rekla je kako ‘škatula’ od upravne zgrade ne može biti lociran na planiranoj poziciji, ne u blizini kulturne baštine.

Zatim je postavljeno pitanje za suhi vez. 'Gdje ćemo mi s barakama nakon što ih izvadimo? Jer ne mogu svi ljudi samo izvuć barke, opiturati ih i odmah ih vratiti nazad u more.' Projektant je kazao kako mu je žao što UPU ne obuhvaća projekt o suhom vezu na što se Mojaš kazao ' kako je iz studije izvukao odredbe UPU-a i kako mu nije jasno što se sve priča da je UPU 'kriv'? A što se tiče suhog veza, može li mi se reći za što je namijenjena dizalica, da što operemo barku i vratimo je u more, ili ćemo morati izvaditi barku i odnijeti u svoj đardin a ja nemam ni balkon, tamo ju sredit i vratit nazad. Čemu služi ta dizalica?! Mogu razumijet da kod jahti ili brzih glisera postoji sistem da se odmah izvade stave tvrdi koper i vrate odmah, međutim plastičnu barku, da ne govorim o drvenoj, barem morate preko noći ostaviti da se osuši i to je minimalno', kazao je Mojaš.
Izrađivači su rekli da ono što se dosad radilo sa suhim vezom je uveliko štetilo okolišu, a sada je vijećnica popunjena građanima koji se zalažu za zaštitu okoliša. 'Puno je tu kontradiktornosti', istaknuto je.

Prof. dr. sc. Vladimir Andročec svima se zahvalio na pitanjima i prijedlozima te kazao kako se nada da će u budućnosti svi skupa pronaći najbolja rješenja.