Mogućnost trovanja je velika i na izletima u prirodi koji su u ljetnim danima masovniji. Stoga od kupovine tj. odabira određene hrane, preko pripreme do konzumacije moramo misliti na to kako spriječiti nastanak bolesti - upozorava dr. Diana Brlek–Gorski, voditeljica Odsjeka za mikrobiologiju namirnica u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo, te savjetuje što nam je činiti da bismo bakterije zadržali što dalje od našeg stola.
Treba imati na umu da ljetne temperature pogoduju razmnožavanju bakterija i da hrana brzo ulazi u “opasnu temperaturnu zonu”, pa pravila kojih se moramo pridržavati kroz čitavu godinu sada zahtijevaju još veću pozornost. Najvažnije je da smo sigurni u ispravno postupanje s hranom jer do trovanja mogu dovesti i namirnice koje nisu promijenile senzorska svojstva – okus, izgled ili miris, otkriva doktorica.
Prilikom kupnje važno je provjeriti da je hrana pravilno označena, da nije istekao rok uporabe i da je ambalaža neoštećena, za pripravljenu hranu kad je pripravljena, čuva li se na propisanoj temperaturi i je li ispravno pohranjena u trgovini.
Također je važno da kupljeno što prije stigne do mjesta konzumacije, pripreme ili pohrane. Transport mesa i drugih pokvarljivih namirnica poželjan je sa “ledenjacima” u prijenosnom hladnjaku, kao i takvo čuvanje hrane izvan kuće npr. na izletu.
– Infekcija počinje unosom dovoljnog broja mikroorganizama (infektivna doza) koji mogu prijeći prvu barijeru (pH želuca), što je ovisno o samom mikroorganizmu tj. njegovoj sposobnost da izazove bolest, potom o mediju prijenosa odnosno namirnici, kao i statusu domaćina, njegovoj dobi i imunološkom statusu – pojašnjava dr. Brlek Gorski.
Među najčešćim uzrocima infekcije navodi nedovoljnu termičku obradu sirovih namirnica animalnog podrijetla koje su kontaminirane npr. salmonelom, zatom križnu kontaminaciju odnosno miješanje puteva sirovih i gotovih namirnica, te prijenos s oboljelih osoba i kliconoša koji sudjeluju u manipulaciji hranom.
Zbog toga je najvažnija mjera kontrole edukacija proizvođača hrane i ljudi koji rade u njenoj pripremi, pa sve do krajnjeg potrošača.
Pod pretpostavkom da smo najosjetljivije namirnice uspjeli po ovim vrućinama donijeti do kuće da se ne pokvare nužno je lako kvarljivu hranu, kao i onu već pripremljenu, u što kraćem vremenu pohraniti u hladnjak, unutar jednog sata, ističe naša sugovornica te preporučuje pripremati manje količine hrane neposredno prije konzumacije, a ako ostatke od obroka ipak spremamo u hladnjak, potrebno ih je ponovo termički obraditi prije jela.
Osobito se dječja hrana ne smije pripremati unaprijed. Upozorava također da se u hladnjak nikada ne smije pohraniti veća količina neohlađene hrane jer će ona povećati temperaturu u hladnjaku na neprihvatljivu za pravilno čuvanje, a istovremeno će produljiti vrijeme hlađenja.
Kao najosjetljivije namirnice od kojih prijeti najviše opasnosti u smislu obiteljske epidemije, doktorica navodi meso, morske plodove, sladolede i kremaste kolače, ali i kuhanu hranu, osobito rižu ili tjesteninu te drugu pripremljenu hranu ako se neadekvatno čuva.
Da bi se izbjegla trovanja, osnovno je pravilo da lako pokvarljiva hrana ili ona već pripremljena za konzumaciju mora biti na hladnom i ne smiju biti izvan hladnjaka dulje od jedan sat, a da bismo bili sigurni da je naša hrana doista dovoljno termički obrađena, mora se dovoljno dugo kuhati ili peći da bi se uništila većina mikroorganizama.
Primjerice za salmonelu – kuhanje i pečenje svih dijelova namirnice, dakle u dubini, a ne samo izvana, mora dosegnuti temperaturu od 70ºC i trajati najmanje dvije minute.
– Za sirovo meso peradi posebno je važna priprema sa što manje manipulacija jer i mali broj nekih bakterija (Campylobacter) koje se mogu naći na sirovom mesu i ostanu na dasci za rezanje, nožu, sudoperu ili drugim površinama tijekom pripreme mogu križnom kontaminacijom s gotovom hranom, npr. salatama, dovesti do nastanka bolesti.
Pri termičkoj obradi treba osobito paziti na neotkošteno meso i meso u velikim komadima - kaže dr. Brlek Gorski.
Sirova jaja, kreme od nepasteriziranih jaja i nepasterizirane mliječne proizvode ljeti bi trebalo potpuno izbjegavati, a za sirove namirnice koje se neće termički obrađivati kao što su – salate, voće, povrće, presudno je pranje u što više vode s tim da voda koju pri tom koristimo mora odgovarati svim standardima vode za piće.
Osim toga, smrznutu hranu treba odmrzavati u hladnjaku, a nikako na sobnoj temperaturi, savjetuje doktorica.
Opasnost od trovanja vreba i iz napitaka – sokova, piva, gaziranih pića... pa se najzdravija preporuka piti vodu. Na pitanje što jesti kako bismo što manje boravili uz štednjak, a ipak u organizam unijeli sve za zdravlje hranjive sastojke naša sugovornica odgovara:
– Glavno obilježje ljetnih dana je velika vrućina. Neka obilježje vašeg ljeta bude lagana prehrana i dovoljno tekućine, a preporuke i savjete o tome što jesti možete naći na službenim stranicama Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo