U Rusiji se desetak godina u javnosti vodila rasprava koliko je primjereno u škole uvesti obavezan vjerski predmet. Diskusija je završena kad je ruski predsjednik Dmitrij Medvedev 2009. godine podržao ideju vjerskih poglavara o uvođenju predmeta 'Osnove religijske kulture i građanske etike' u škole. Početkom 2012. ruska vlada je odobrila plan mjera za uvođenje ovog predmeta u školskoj 2012.-2013. godini nakon što je eksperimentalna nastava ocijenjena kao uspješna.
Učenici u sklopu ovog predmeta mogu birati učenje o jednoj od nekoliko glavnih ruskih religija: pravoslavlju, islamu, judaizmu ili budizmu, a predviđen je i model za upoznavanje svih religijskih kultura te osnova građanske etike, piše Ruski vjesnik. Prema podacima Ministarstva za obrazovanje i znanost, Osnove građanske etike izabralo je 47% učenika, Osnove pravoslavne kulture njih 28,7%, Osnove svjetskih religijskih kultura 20,3%, Osnove islamske kulture 5,6%, o budizmu uči 1,2%, a o judaizmu 0,1% učenika.
- Predavanje osnova religijske kulture i građanske etike, kako je pokazala dvogodišnja eksperimentalna nastava u mnogim ruskim regijama, neće izazivati podjele u školi, nego će naprotiv, doprinositi jedinstvu u školi, obitelji i društvu - smatra German Demidov, šef sektora za Osnove pravoslavne kulture u okviru Sinodskog odjela za vjersku nastavu i katehizaciju Ruske pravoslavne crkve.
Moskovski muftija Albir Krganov, prvi zamjenik predsjednika Centralne islamske duhovne uprave u Rusiji, smatra da novi predmet nema nikakvih bitnih nedostataka, a pozitivni učinak je velik: stjecanjem znanja o osnovama religijskih kultura djeca i nehotice uvlače u taj proces i svoje roditelje, tj. predstavnike starije generacije koji nemaju sasvim jasnu predodžbu o drugim religijskim kulturama.
Jelena Nizijenko, direktorica Odjela za provođenje državne politike u području općeg obrazovanja Ministarstva za obrazovanje i nauku RF, najavila je da će status predmeta biti konačno definiran tek kada budu sumirani rezultati na kraju četvrtog razreda.