Evo što donosi sloboda za učenike: Sami će birati tjedne predmete, ukinut će se školski uspjeh na kraju godine ...

Učenici četverogodišnjih škola moći će u trećem razredu birati modul po osobnom interesu u kojem će im biti pojačana satnica određenih predmeta, a u trogodišnjim školama to će biti omogućeno u drugom razredu. Smanjuje se tjedna satnica s današnjih 33/34 sata na 32 sata, ali ćemo svejedno imati 16 do 17 obveznih predmeta. Dodatno će svaki učenik moći odabrati četiri sata predmeta koje želi slušati. Ukupno će srednjoškolci u dva završna razreda birati 14 sati predmeta. Deset kroz module škole, a četiri prema vlastitom nahođenju.

Želje učenika da imaju više slobode u biranju predmeta će biti uslišene. Promjene su to koje nas očekuju već eksperimentalno u sljedećoj školskoj godini, frontalno godinu poslije toga, a reforma će biti potpuna u školskoj godini 2020./2021., najavio je voditelj reforme Boris Jokić.

Školovanje podijeljeno u pet ciklusa

Osnovna škola će trajati devet godina, a upisivat će se godinu ranije nego prije. Prva godina će se bazirati na igri kao temeljnom razvojudjeteta, a izbjegavat će se i školifikacija vrtića. Školovanje će biti podijeljeno u pet ciklusa, a oni su sljedeći: Osnovne škole bit će podijeljene u tri ciklusa, a svaki će trajati tri godine. Četvrti ciklus u četverogodišnjim školama trajat će dvije godine, a peti također dvije. U trogodišnjim školama četvrti ciklus će trajati samo prvi upisani razred, a posljednji peti ciklus odnosi se na posljednje dvije školovanja, piše Srednja.

Učenici će u petom ciklusu moći birati između sedam modula koji će im biti ponuđeni, a neće se odustajati od klasifikacije škola na opće, umjetničke, jezične i prirodoslovne. U svakoj školi, ovisno o vrsti, postojat će moduli koje će učenici birati, a neće biti nužno da svaka škola ima sve module.

Sedam modula na izbor učenicima

Moduli se u prirodoslovno-matematičkom području dijele se na tehnički, biomedicinski i ekološki. U Društveno-humanističko-umjetničkom području u ponudit će biti četiri modula – jezično-humanistički, umjetničko-humanistički, društveni i humanistički.

Kroz sve četiri godine u gimnazijama će se poučavati hrvatski, I. strani jezik, matematika, tjelesna i zdravstvena kultura te konfesionalni vjeronauk/etika. Satnica za module oslobodit će se dodavanjem određen broj sati u ‘orijentacijsku košaricu’. Drugi strani jezik i povijest (uči se tri sata u 4. razredu) dat će po dva sata, a predmeti koji imaju jedan sat tjedno poput Logike te Politike i gospodarstva neće davati sate u košaricu, piše Srednja.

Tako će se stvoriti 14 sati u V. ciklusu obrazovanja, a 10 će biti rezervirano za orijentancijski modul dok će učenici imati pravo na četiri sata slobodnog izbora u tjednu.

Eksperimentalno uvođenje očekuje se već u sljedećoj školskoj godini, a frontalno uvođenje od školske godine 2017/2018 godine. Prvi učenici završit će srednje škole po novim ciklusima u školskoj godini 2020/2021, a oni u eksperimentalnim programima godinu prije.

Ukinut će se školski uspjeh na kraju godine

Uvest će se nacionalni ispiti kojima će se na određenom broju učenika provjeravati pismenost iz različitih područja, a promjene će zahvatiti i državnu maturu, ali tek u ranim dvadesetim godinama. U školskoj godini 2020./2021. ukinut će se opći uspjeh.

Škole će imati fleksibilnu satnicu s čime će se satnica predmeta definirati na godišnjoj razini. U kojem razdoblju će se odraditi satnica pojedinog predmeta, u nekoliko tjedana ili kroz cijelu godinu, odlučivat će nastavnici i ravnatelji škola.

Produljit će se nastavna godina za tjedan ili dva, a u tim dodatnim tjednima organizirat će se projektna nastava s kojom će učenici izaći izvan svoje ustanove s ciljem povezivanja sa zajednicom, piše Srednja.