Naše dugoročne prognoze predviđale su da će ovo ljeto biti vlažnije od prosjeka koji se mjeri prema 30-godišnjem srednjaku od 1961. do 1990', rekao je za
tportal.hr načelnik sektora za motrenje vremena i klime Državnog hidrometeorološkog saveza Hrvatske (DHMZ).
'To se obistinilo. Prodori hladnog, vlažnog zraka sa zapada češći su nego što je uobičajeno, osobito u priobalnom području', dodao je.
Dugoročno ipak očekujmo suše i vrućine!
Naš klimatolog, inače i član Međudržavnog panela za klimatske promjene (IPCC), ističe da je odstupanje tim veće zato što mjerenja, ali i klimatski modeli u posljednjih desetak godina pokazuju da bi ljeta na jugoistoku Europe i cijelom Sredozemlju u nekom duljem razdoblju trebala biti sve toplija i sve sušnija.
'Ljetna odstupanja u temperaturama i padalinama u našim će krajevima biti izraženija nego u drugim – središnjim i sjevernim dijelovima Europe. To znači da možemo očekivati više vrućina i duljih sušnih razdoblja. No istovremeno to ne znači da neće biti i negativnih odstupanja s hladnijim ili vlažnijim ljetima - katkada, rjeđe, javljat će se i ljeta vlažnija od prosjeka. Primjerice ove godine se dogodilo da je izostalo djelovanje Azorske anticiklone pa imamo dosta oborina. Klimatske pojave treba pratiti dugoročno - više godina ili desetljeća', pojasnio je naš sugovornik.
Prema podacima DHMZ-a, u posljednjem je desetljeću u Hrvatskoj zabilježen izražen trend povećanja temperature i smanjenja količina oborina – niti jedno ljeto nije imalo srednju temperaturu nižu od prosjeka.
'Možemo reći da se taj scenarij, što se tiče temperatura, ostvario u zadnjem desetljeću. No isto vrijedi i za oborine. Sjetite se dugotrajnih suša proteklih ljeta. Gledano kroz prizmu onog što nas očekuje sljedećih 30 godina, razdoblja od travnja do rujna bit će u prosjeku sušnija. No u nekim kratkotrajnim periodima bit će i obilnih oborina, pa i poplava. Klimatski modeli pokazuju da će i kolovoz i rujan ove godine biti vlažniji od prosjeka. No kako se očekuju i iznadprosječne temperature, mogu se dogoditi i neka sušnija razdoblja', rekao je Pandžić istaknuvši da se ekstremi i odstupanja, kako pozitivna, tako i negativna, podudaraju s predviđanjima modela za klimatske promjene, odnosno za topliji svijet.