Zanimljivo je to što je riječ o tvrtkama koje nose najveće prihode i donose državi najveću zaradu. HNS kroz tih pet tvrtki kontrolira 19 milijardi kuna. Toliko su prihoda, naime, tvrtke u kojima je ta stranka imenovala uprave ostvarile tijekom 2013. godine.
Zastupnici 12 prema 57Među njima je svakako najvažniji HEP koji čistom zaradom od 1,3 milijarde kuna određuje hoće li državne tvrtke u cjelini biti u plusu ili u minusu. Tako je lani trinaest najvećih kompanija prikazalo oko 1,4 milijarde kuna zarade, ali, izuzme li se HEP-ova zarada, ostaje samo stotinjak milijuna kuna. Prihodi koje kontrolira HNS veći su od ukupnih prihoda svih tvrtki koje imaju SDP-ove uprave. Pritom HNS na brizi ima tri puta manje zaposlenih od SDP-a, a tvrtke koje su mu povjerene imaju i četiri puta manje dugoročnih i kratkoročnih obveza prema bankama, dobavljačima ili ostalim vjerovnicima nego one kojima upravlja SDP.
Tvrtke pod paskom HNS-a imaju 15.347, a SDP-ove 41.892 zaposlena, HNS-ove imaju zaradu od 1,2 milijarde kuna, a SDP-ove minus od gotovo 250 milijuna kuna, HNS-ove su zadužene za oko 13 milijardi kuna, dok dugovi SDP-ovih tvrtki nadmašuju 42 milijarde kuna. Bolja financijska slika HNS-ovih tvrtki pokazuje koliko su bolje birali kada su odlučivali koje će kompanije uzeti pod kontrolu. U analizu smo uključili i Podravku i Petrokemiju kao tvrtke u kojima politika bira uprave, ali nismo uključili Inu iako država ima 44 posto vlasništva u njoj.
Glavnu riječ kod pregovora Vlade i MOL-a vodi Ivan Vrdoljak, ministar gospodarstva, pa ako bismo uključili i financijske podatke Ine na stranu HNS-a, mogli bismo zaključiti da manjinska stranka u Vladi, koja u Saboru trenutačno ima 12 zastupnika (SDP ih ima 57), a po posljednjim anketama ne bi prošla izborni prag, kontrolira najvredniju državnu imovinu.
Prava zaposlenih ostalaInače, državne tvrtke puno bolje posluju u mandatu Milanovićeve vlade nego što su poslovale zadnje godine HDZ-ova mandata. Analizom podataka o broju zaposlenih došli smo do izračuna da je u državnim tvrtkama sada 7356 ljudi manje nego što ih je bilo zadnji dan 2011. godine. Najviše ljudi otišlo je iz Hrvatske pošte i Hrvatske elektroprivrede, HŽ Carga i Hrvatskih šuma koje su broj zaposlenih smanjile za tisuću ljudi. U najvećim državnim tvrtkama tako je ostalo 57.239 ljudi, a tijekom 2014. taj je broj dodatno smanjen.
Državne tvrtke i bolje posluju. Rezultati su drastično različiti prije svega zbog HEP-a koji je u 2011. imao izuzetno lošu godinu, ali bez HEP-a dvanaest najvećih državnih tvrtki u HDZ-ovo vrijeme imalo je 44 milijuna kuna gubitka, dok je u 2013. imalo gotovo 100 milijuna kuna čiste zarade. Zaposlenima koji su ostali u državnim mastodontima prava se nisu dirala, što pokazuje i podatak o izdvajanjima za zaposlene koja su se, unatoč velikom broju otkaza i umirovljenja, smanjila za samo 300 milijuna kuna, što je zapravo posljedica troškova otpremnina.