Izvješće Europske komisije o Republici Hrvatskoj, kao i mnogo puta dosada, izazvala je oprečne ocjene. Ministrica vanjskih poslova i europskih integracija
nazvala ga je 'jednim od najboljih izvješća u 12 godina pregovora', iako ono sadrži i dalje ozbiljnu zabrinutost EK-a na nekim područjima.
Naime, Komisija je identificirala deset zadaća koje RH mora ispuniti do 1. srpnja 2013. i to na područjima Tržišno natjecanje, Pravosuđe i temeljna prava i Pravda, sloboda i sigurnost.
Optimizam ministrice Pusić dijeli povjerenik za proširenje Stefan Fuele, koji je rekao kako ni najmanje ne sumnja da će Hrvatska ispuniti sve svoje obveze i postati 28. članica EU-a te da za nju neće trebati nastaviti monitoring nakon pristupanja. Šef delegacije Europske unije u Hrvatskoj Paul Vandoren rekao je kako 'unatoč činjenici da je to prilično dobro izvješće za Hrvatsku, želio bih da uzmete u obzir da identificirane zadaće trebaju biti shvaćene jako ozbiljno'.
Međutim, neke primjedbe, posebno one o presporom smanjivanju broja zaostalih sudskih predmeta i uspostavu povjerenstva za sukob interesa kako bi moglo započeti s radom, bile su povod oštrom komentaru utjecajnog njemačkog dnevnika Frankfurter Algemeine Zeitung (FAZ) koji donosi šokantan zaključak kako Hrvatska još nije spremna za EU te da žurenjem s prihvaćanjem Hrvatske u članstvo, EU čini istu pogrešku kao s Bugarskom i Rumunjskom, iako je rekla da se takvo što nikada neće ponoviti. 'EU je obećao kako neće ponavljati pogreške poput 'primanja u članstvo korumpiranih zemalja kao što su Bugarska i Rumunjska, a sada se pokazuje da Bruxelles ponovno prima kandidata koji ne ispunjava uvjete za članstvo u EU, navodi autor komentara u FAZ-u.
Hoće li FAZ-ov skepticizam utjecati na proces ratifikacije pristupnog ugovora s Hrvatskom? Prema izjavama europskih dužnosnika, najvjerojatnije neće, a potvrdila je to za portal dnevno.hr i glasnogovornica Delegacije Europske komisije u Zagrebu Mirella Rašić izjavom da Delegacija ne želi komentirati spekulacije, te da može 'samo ponoviti da EK vjeruje da će preostale članice EU ratificirati pristupni ugovor RH s EU i da Hrvatska postati punopravna clanica 1.srpnja .2013.
Za komentar Izvješća zamolili smo i uglednog hrvatskog gospodarstvenika i predsjednika Hrvatskog udruženja menadžera i poduzetnika Vladimira Ferdeljija koji također vjeruje da je ulazak Hrvatske u EU 1. srpnja gotova stvar, ali ne isključuje sasvim mogućnost kraćih odgoda. 'Vjerojatno je da ćemo biti primljeni, ali ako i dođe do odgode, to neće puno značiti, jer smo već 10 godina u čekaonici, a počeo je i proces ratifikacije pristupnog ugovora', rekako je Ferdelji za dnevno.hr.
Očekuje kako bi problema moglo biti u procesu privatizacije brodogradnje, koji mora biti dovršen do lipnja iduće godine. Na naše pitanje hoće li naše gospodarstvo spremno dočekati ulazak u EU, Ferdelji, koji će biti neovisni kandidat za gradonačelnika Zagreba na lokalnim izborima, odgovorio je kritikom Kukuriku koalicije rekavši 'kako će spremne biti sve one tvrtke koje prežive ovu Vladu'.
'Brodogradilište Kraljevica staro 270 godina nije preživjelo ovu Vladu, a preživjelo je sve tehnološke revolucije, od parobroda do izgradnje modernih brodova'. 'Masovno uništenje firmi u Hrvatskoj posljedica je neznanja, jer i malo dijete zna ugasiti firlu, a za njeno spašavanje treba imati znanje', zaključuje Ferdelji.
Odgodom ulaska u EU uštedjeli bi milijune eura
Analitičari HNB-a izračunali su da će ulaskom u EU odnosno istodobnim izlaskom iz CEFTE hrvatski izvoz pretrpjeti štetu od 100 milijuna eura. Odgodom priključenja Europskoj uniji to se ne bi dogodilo. Hrvetsku 2013. očekuje i obveza uplate 268 milijuna eura u europski proračun. Ukoliko se priključenje EU odgodi na više od šest mjeseci, izbjegli bi i taj trošak za kronično ispražnjenu državnu blagajnu. S druge strane, postoji vjerojatnost da bi nam odgodom priključenja pao kreditni rejting. Agencije su ga naime zadržale pod pretpostavkom da će Hrvatska iduće godine postati članica Europske unije. Ukoliko se to dogodi, skuplje bi se zaduživali no, praksa je pokazala da se na radi o pravilu. Španjolska se poslije prošlogodišnjeg rušenje kreditnog rejtinga zadužila po kamati koja je bila čak i niže od one kada joj je kreditni rejting bio viši. Što se pak europskih fondova tiće, odgodom priključenja nešto bi kasnije mogli koristiti novac iz tzv strukturnih fondova ali i dalje bi nam na raspolaganju bili pretpristupni fondovi, koje ni do sada nismo u potpunosti iskoristili.