Kako bi se smanjile liste čekanja, pokrenut je projekt Dani otvorenih vrata u bolnicama. Što mislite o ovom projektu i kakav je odaziv konkretno u Općoj bolnici Dubrovnik?
Opća bolnica Dubrovnik podržava sve akcije Ministarstva pa tako i ovu. Mi smo isto uključeni u taj dio, odnosno naši odjeli neurologija, kardiologija, oftalmologija. Treba kazati kako su to dosta jaki odjeli u dubrovačkoj bolnici. Imamo osam kardiologa i radimo kompletnu neinvazivnu i invazivnu kardiologiju i ne čeka se pretjerano na te pretrage. Također, neurologija je snažan odjel i praktično se čeka desetak dana na neke kompliciranije pretrage. Zabilježili smo desetak ljudi koji su dolazili, ali kako kontinuirano cijelo ljeto radimo na tim nekim akcijama, onda i očekivano nije bila velika navala na Dane otvorenih vrata.
Kakva je inače situacija u Općoj bolnici Dubrovnik po pitanju liste čekanja?
U Dubrovniku je obzirom kako je riječ o gradu s oko 50 tisuća stanovnika, a gravitira možda oko sto tisuća, situacija po tom pitanju dobra. U Dubrovniku imamo dvije magnetne rezonance, jednu privatnu, jednu državnu, jedan CT, a dobit ćemo još jedan. Primjerice na CT se čeka tridesetak dana, a ako je nešto hitno ide se odmah, što je, kad usporedite sa Splitom gdje se čeka više mjeseci prihvatlljivo.
Nedavno je OB Dubrovnik raspisala natječaj za zapošljavanje 24 djelatnika, što na određeno, što na neodređeno. Kakvi su rezultati natječaja, koliko ljudi se prijavilo?
U ove dvije godine uspjeli smo 150 ljudi koji su bili na određeno, primiti u stalni radni što je veliki uspjeh bolnice. Kad nam netko nedostaje zbog dugotrajnijeg bolovanja ili izostanka njegovo mjesto nadopunjavamo, unatoč zabrani zapošljavanja. Mislim kako se u OB Dubrovnik kontinuirano nešto događa. Sad smo zaposlilili nekoliko liječnika i dosta specijalizanata. Velika je stvar što smo dosta mladih ljudi inkorporirali u sustav naše bolnice. Sada otvaramo još jedan natječaj za specijalizacije i tu će isto desetak novih ljudi doći. Radimo na tome da mladi ljudi budu uključeni u naš sustav. S druge strane, najviše problema imamo u nemedicinskom osoblju. Primjerice činjenica je da nam je čišćenje bolnice lošije nego što je bilo, zato što smo dali otkaz jednoj outsourcing tvrtki, a nismo dobili nove spremačice. To nam stvara veliki problem, ali na sve moguće načine ga pokušavamo riješiti.
U općoj bolnici je aktualna i posudba liječnika.
U zadnjih godinu dana kontinuirano nam dolaze liječnici iz Rijeke. Imamo sporazum s riječkim KBC-om, tako da su cijelo ljeto dolazili ginekolozi, gastroenterolog, reumatolog, urolog. Radimo na tome da jedna dislocirana bolnica, kao što je naša mora imati snažnu neurologiju, kardiologiju, interventnu kardiologiju, traumatologiju i neurokirurgiju. Nastojat ćemo dovesti još dva liječnika s klinika koji bi stalno bili kod nas, tako da stvorimo jednu kralježnicu.
Prije mjesec dana HZZO je na svojim stranicama objavio rang listu hrvatskih bolnica prema kojoj je OB Dubrovnik koja se našla u drugoj kategoriji bolnica, na samom začelju te liste, odnosno proglašena je najlošijom po kvaliteti. Kako to komentirate?
Mi smo cijelo ljeto radili na popravljanju te rang liste. Dva kriterija zadovoljavamo i imamo dva boda, a u tri kriterija ne zadovoljavamo i nastojali smo tijekom ljeta to popraviti. Iako rang listu HZZO-a respektiramo, ona po meni nije najbolji pokazatelj rang liste bolnica. Primjerice, kad uspoređujete bolnice tipa Pula, Varaždin i Dubrovnik koje su u istoj klasi, mi smo neusporedivo kvalitetniji od ove dvije. To ne govorim napamet, već u smislu da OB Dubrovnik ima magnetnu rezonancu, a to bolnica u Puli koja je duplo veća od nas nema. Imamo cijeli program pacemakera, a to Pula nema. Isto tako imamo tri interventna kardiologa koji sve zbrinjavaju, a Pula to također nema, nego šalje u Rijeku, a riječ je o duplo većoj bolnici. Ne može onda Pula nikad biti kvalitetnija od nas, po nikakvoj rang listi. Mi smo za klasu bolja bolnica po svim uslugama.
HZZO ima svoje kriterije koje je nametnuo. Vidjet ćete po tim kriterijima da možda neke male minorne bolnice stoje bolje od ovih drugih.
Tvrtka parking TIM iz Rijeke dobila je koncesiju za upravljanje parkingom. Cijene su doista simbolične. Prvih pola sata parkinga je besplatno, a sljedeća tri sata su pet kuna. Hoće li cijene ostati iste i u dogledno vrijeme ili će doći do poskupljenja?
Ozbiljno smo se pripremili za taj projekt. U ugovoru stoji da koncesionar ne može poskupiti parking bez odobrenja Uprave bolnice. Teoretski postoji šansa da oni mogu tražiti poskupljenje, međutim mi smo ti koji moramo to odobriti i to je jedan od sastavnih dijelova ugovora. Mislim da je bio određeni broj pritužbi i od naših zaposlenika i izvanka. Neke prigovore koji su bili objektivni smo otklonili, ali će uvijek biti ljudi kojima se neće svidjeti način naplate parkinga. Ono što je bitno istaknuti jest činjenica kako je sad uveden red u parking i uvijek se može naći mjesto. Obzirom da se danas u Dubrovniku sve plaća i da je parking po 30 ili 40 kuna mislim kako pet kuna za tri sata uopće nije previše.
Što je sa sustavom hlađenja?
Servisirali smo sustav koji je u bolnici bio napravljen prije 35 godina i on sad radi kako tako. Postavili smo dosta malih klima. Plan je do Nove godine imati odobrenje Ministarstva i radit ćemo na izradi projektne dokumentacije kako bi se bolnica trebala grijati i hladiti u idućih dvadeset, trideset godina. Obzirom kako je riječ o dosta zahtjevnom projektu koji će sigurno koštati dva do tri milijuna eura, aplicirat ćemo na neke fondove. Ono što mogu kazati jest da će za šest mjeseci biti napravljen projekt kako bi se bolnica trebala hladiti i to je nešto što je dugoročno.
Kakvo je financijsko stanje bolnice?
Ni dalje ne dobivamo dovoljno novca za funkcioniranje bolnice. Bolnici Dubrovnik treba oko 15 milijuna kuna za funkcioniranje. Stalno smo tanki za oko milijun kuna mjesečno. Razvili smo dosta tih programa. Mogu reći kako sam ja kao ravnatelj jedan koji dobiva najmanje novca u zadnjih desetak godina. Napravili smo niz projekata, koji su skupi i zahtjevni i to je poskupilo poslovanje bolnice.
Prije mjesec dana OB Dubrovnik je punila medijske stupce ‘neviđenim skandalom’ kako su ga nazvali pojedini mediji. Koliko ima istine u napisima da je bolnica spalila bebu i bacila je u otpad?
To je jedan primjer kakvo je naše novinarstvo. Mediji su iznijeli jednu notornu laž. Bolnica Dubrovnik je nakon dva mjeseca i četiri dana, nakon što nitko nije htio preuzeti njeno tijelo bebu predala Boninovu d.o.o., tvtki koja je jedina zadužena za zbrinjavanje mrtvih tijela. Ona je ostatke bebe prevezla u Zagreb na postupak. Kompletno je netočno sve što su svi mediji iznijeli i prenijeli. Bebu nismo spalili niti bacili, i za to postoje dokumenti.Ništa nismo mogli s tim djetetom bez privole roditelja i jedini zakon u RH koji smo poštovali je da smo tijelo predali tvrtki koja je dalje postupila po svom.
Tvrdim, i sada da se slično dogodi mi bi na isti način postupili kao što smo postupili, isto kao što bi i sve bolnice u Hrvatskoj postupile na taj način. Nama je važna samo jedna činjenica, a to je da OB Dubrovnik u prosjeku ima oko tisuću poroda više - manje godišnje i da ima smrtnost koja je u prihvatljivim granicama u Europi i RH. Znači na ovih 1000 beba imamo četiri smrtna slučaja i to je normalno. Meni je bitno da bolnica u tim postupcima radi kako treba i da nema pretjerane smrtnosti. Kad bi tu bilo 15 smrtnih slučajeva onda bih se kao ravnatelj zabrinuo i rekao: Pa ti ljudi nešto ne rade kako treba. Na odjelu ginekologije stalno imamo superviziju profesora iz Rijeke.
Dvije i pol godine ste na funkciji sanacijskog ravnatelja OB Dubrovnik. Kako biste ocijenili svoj rad? Što ste do sada sve napravili?
Dosta smo toga napravili. Sređuje se okoliš, otvorili smo nove odjele, primjerice palijativnu skrb, premjestili smo onkološku dnevnu bolnicu, riješili smo hlađenje koliko smo ga mogli riješiti, dali smo parking u koncesiju, stabilizirali smo interventnu kardiologiju pa nas sada ima osam i sve zahvate sami radimo, otvorili smo intenzivnu internu i niz drugih stvari. Bolnica je velik sustav u kojem skoro 900 ljudi radi. Riječ je o jednom ogromnom pogonu kojeg nastojim držati pod kontrolom.
Kakva je suradnja s privatnicima?
Korektna. Inače smatram kako privatnici dubrovačkoj bolnici nisu konkurencija. Oni rade svoj posao, mi svoj. Oni su više okrenuti na ambulantni pogon, mi smo više na teške bolesnike i one s komplikacijama. Imamo dobru suradnju.
Gdje vidite Opću bolnicu Dubrovnik u budućnosti?
OB Dubrovnik apsolutno ima perspektivu. Prvo, radimo na tome i mislim kako ćemo uskoro doći do toga da imamo jednu čvrstu kralježnicu bolnice što je najosnovije. To su odlična traumatologija, neurokirurgija, kardiologija te neurologija uz pedijatriju, ginekologiju i interventnu gastroenterologiju. Nadalje, možemo razviti neke tipove kardinalne rehabilitacije i zdravstveni turizam. Tu ćemo imati dosta prostora. Iimamo dva slobodna kata koja pokušavamo na pravi način osmisliti da nam donosu neku korist, ali gledano u globalu, bolnica Dubrovnik je apsolutno u zadnjih nekoliko godina snažno otišla naprijed i to ne može nitko pobiti. Činjenica je da su svi ovi odjeli puno kvalitetniji i opremljeniji nego što su bili prije 10 godina i svi ravnatelji su u tome dali svoj obol. Po izgledu i opremljenosti i po kadru bolnica je vrlo dobra. Može biti još bolja uz ove neke medicinske i druge turističke ponude pa sukladno tomu razgovaramo dosta s Gradom i nadamo se kako će Grad i Županija pomoći u podizanju standarda.