(FOTO/VIDEO) Mladi na Trgu dočekali Svetog Oca: 'Papa mi te volimo'

Papa Benedikt XVI. stupio je danas na hrvatsko tlo, u sklopu svog prvog pastoralnog posjeta Hrvatskoj, povodom Nacionalnog dana hrvatskih katoličkih obitelji. Izlazeći iz zrakoplova, mašući je pozdravio hrvatske državne dužnosnike, biskupe i vjernike okupljene u zagrebačkoj Zračnoj luci iz koje je počeo svoj dvodnevni pohod Hrvatskoj pod geslom "Zajedno u Kristu".

U pratnji Papina zrakoplova kroz hrvatski zračni prostor bila su dva MIG-a Hrvatskog ratnog zrakoplovstva.

Po izlasku iz zrakoplova, na kojemu su vijorile hrvatska i vatikanska zastava, papu Benedikta XVI. dočekali su hrvatski predsjednik Ivo Josipović, zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić i predsjednik Hrvatske biskupske konferencije Marin Srakić, te skupina od 450 vjernika Velikogoričkog dekanata sa svojim župnicima.

Dočeku su nazočili i predsjednica Vlade Republike Hrvatske Jadranka Kosor s potpredsjednicima Vlade Darkom Milinovićem, Gordanom Jandrokovićem i ministrom Božidarom Pankretićem, predsjednik Hrvatskog sabora Luka Bebić, potpredsjednici Sabora Vladimir Šeks i Željka Antunović, savjetnik Predsjednika RH za vanjsku politiku Joško Paro, zagrebački gradonačelnik Milan Bandić, načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga general pukovnik Drago Lovrić te biskupi Hrvatske biskupske konferencije.

Papa se nakon izlaska iz zrakoplova pozdravio s obitelji Ivana i Klaudije Kardum s petero djece koji su mu uručili cvijeće, čime je do izražaja došao i povod Papina pohoda Hrvatskoj, obilježavanje Nacionalnog dana hrvatskih katoličkih obitelji.

Današnji Papin pohod Hrvatskoj prvi je ovogodišnji i 19. njegov apostolski pohod izvan Italije.

"Dobro došli, Vaša Svetosti!"

"Iznimna mi je čast da Vam mogu biti domaćinom, a kao Predsjednik Republike Hrvatske dijelim i radost milijuna hrvatskih vjernika katolika koji Vas danas dočekuju kao Svetog Oca u pastirskom pohodu," rekao je predsjednik Ivo Josipović, izrazivši dobrodošlicu papi Benediktu XVI.

"Snagu političkog i moralnog autoriteta Svete Stolice i Katoličke crkve slijedile su mnoge države, agresija na Hrvatsku je zaustavljena, i naš je državni opstanak bio osiguran", naglasio je hrvatski predsjednik.

"Vaša Svetosti, dobro došli u Hrvatsku! Hrvatska je počašćena i raduje se Vašem dolasku. Došli ste, Vaša Svetosti, u trenutku kada se - na već bliskom obzoru - jasno vidi ostvarenje potpunog formalnog političkog urastanja moderne Hrvatske u svijet kojemu Hrvatska kulturno oduvijek pripada", rekao je predsjednik Josipović.

Josipović je naglasio kako je Sveta Stolica u političkom smislu odigrala ključnu povijesnu ulogu ranim priznanjem Hrvatske kao države, u trenucima koji su bili presudni ne samo za nastanak nego i za sam njen opstanak.

"Snagu političkog i moralnog autoriteta Svete Stolice i Katoličke crkve slijedile su mnoge države, agresija na Hrvatsku je zaustavljena, i naš je državni opstanak bio osiguran", naglasio je hrvatski predsjednik.

"U modernoj povijesti 20. stoljeća, djelujući iz prostora svoje duboke duhovne slobode, Katolička je crkva u Hrvatskoj, posebno u razdoblju revolucionarnog jednoumlja, odigrala važnu ulogu u očuvanju hrvatskog nacionalnog bića i domoljublja. Za obranu naše zemlje to se pokazalo presudnim", rekao je Josipović u zračnoj luci Pleso.



"Mada nisam vjernik, vjerujem u oprost"

Dodavši kako je "mjera dobrobiti" jednoga naroda ili jedne države u velikoj mjeri određena s mjerom dobrobiti bližnjih naroda, odnosno susjeda, Josipović je rekao da suvremena Hrvatska, oslanjajući se na svoje kršćanske korijene, želi biti velikodušna u opraštanju prema svojim susjedima, jer, dodao je, kroz opraštanje nalazimo put pomirenja, a u pomirenju uzajamnu dobrobit.

"Hrvatska nije otok, Hrvatska živi u svijetu, Hrvatska živi sa svojim susjedima. Makar nisam vjernik, u dubini svojih uvjerenja dijelim s vjernicima iste vrijednosti", rekao je Josipović.

"Hrvatska nije otok, Hrvatska živi u svijetu, Hrvatska živi sa svojim susjedima. Makar nisam vjernik, u dubini svojih uvjerenja dijelim s vjernicima iste vrijednosti", rekao je Josipović i dodao kako je stoga u temelje svoje unutarnje politike postavio pravdu i pravednost, a u temelje svoje međunarodne politike oprost i pomirenje među narodima.

"Vaša Svetosti, u Vama, u Svetoj Stolici, u Crkvi Katoličkoj i kršćanima u Hrvatskoj i susjednim zemljama našao sam sudionike te politike. Spremne sudionike oprosta i pomirenja našao sam i u drugim religijama s kojima se i u Hrvatskoj i u susjedstvu dodirujemo, posebno s pravoslavljem i islamom. Mi dijelimo iste temeljne vrijednosti, mi s njima želimo i moramo živjeti u skladu, jer ljubav i razbor ne žive među zidovima, nego univerzalno. Oprost i pomirenje, i sami neposredni proizvodi temeljnog jedinstva ljubavi i razbora, u osnovi su suvremene Europe", poručio je Josipović i dodao kako "bez praštanja i pomirenja, ujedinjenje Europe ne bi bilo moguće".

Papa: Srdačno pozdravljam ljubljenu Hrvatsku!

"Ta je povijest rječiti dokaz ljubavi vašega naroda prema Evanđelju i prema Crkvi. Od samih početaka, vaš narod pripada Europi te joj, na poseban način, daje doprinos u duhovnim i moralnim vrijednostima, koje su kroz stoljeća oblikovale svakodnevni život kao i osobni i nacionalni identitet njezine djece", kazao je Sveti Otac.

Papa Benedikt XVI. na početku svog prvog pastoralnog pohoda Hrvatskoj izjavio je danas u zagrebačkoj Zračnoj luci Pleso da u Hrvatsku dolazi s velikom radošću "kao hodočasnik u ime Isusa Krista".

"Srdačno pozdravljam ljubljenu hrvatsku zemlju i, kao nasljednik apostola Petra, velikim zagrljajem grlim sve njezine stanovnike", rekao je poglavar Katoličke crkve na hrvatskom jeziku, nakon što mu je riječi dobrodošlice uputio predsjednik Republike Ivo Josipović.

"U ovome se času želim prisjetiti triju pastoralnih posjeta mog ljubljenog prethodnika, blaženoga Ivana Pavla II., Hrvatskoj te zahvaliti Gospodinu za dugu povijest vjernosti koja povezuje vašu zemlju sa Svetom Stolicom", rekao je Papa.

Podsjetio kako je riječ o više od trinaest stoljeća snažnih i posebnih veza, prokušanih i učvršćenih u ponekad teškim i bolnim okolnostima.



"Od samih početaka pripadate Europi"

"Ta je povijest rječiti dokaz ljubavi vašega naroda prema Evanđelju i prema Crkvi. Od samih početaka, vaš narod pripada Europi te joj, na poseban način, daje doprinos u duhovnim i moralnim vrijednostima, koje su kroz stoljeća oblikovale svakodnevni život kao i osobni i nacionalni identitet njezine djece", kazao je Sveti Otac na početku svog dvodnevnog pastoralnog pohoda Hrvatskoj pod geslom "Zajedno u Kristu".

"Pred današnjim izazovima za Crkvu i civilno društvo, zazivam na ovu zemlju i na sve njezine stanovnike, zagovor i pomoć blaženoga Alojzija Stepinca, Pastira kojega vaš narod voli i štuje. Neka prati mlade naraštaje da žive u ljubavi koja je potaknula Gospodina Isusa Krista da svoj život daruje za sve ljude. Sveti Josip, brižni čuvar Otkupitelja i nebeski zaštitnik vašega naroda, zajedno s Djevicom Marijom, "Najvjernijom Odvjetnicom Hrvatske", neka vam danas i uvijek isprose mir i spasenje", poručio je Sveti Otac na Plesu. Benedkt XVI. prvu je i nekoliko zadnjih rečenica izgovorio na hrvatskome jeziku.



Razgovor s Papom u zrakoplovu

U zrakoplovu na putu iz Rima u Zagreb, papa Benedikt XVI izjavio je kako je pristupanje Hrvatske Europskoj uniji "logično, ispravno i nužno".

Razumljivo je da se u ovim prilikama jedna mala zemlja pribojava "centralističkog birokratizma" i "racionalističke kulture", rekao je papa.

Hrvatska kulturalno odavno pripada Srednjoj Europi i duboko je europski narod, rekao je Papa novinarima, prenosi Ika.

Prema Papinim riječima Hrvatska će se primanjem u Europsku uniju naći na mjestu kojem je povijesno i kulturalno oduvijek pripadala. Istodobno je izrazio da razumije svojevrsnu sumnju koja postoji u Hrvatskoj prema pristupanju EU. Razumljivo je da se u ovim prilikama jedna mala zemlja pribojava "centralističkog birokratizma" i "racionalističke kulture", rekao je.

Poručio je da je pristupanje Uniji međusobni proces davanja i primanja, te Hrvatska svojom bogatom kulturnom i vjerskom baštinom može obogatiti Europu.

Sveti Otac protivi se svođenju Europske unije "na zajedničko tržište" te je poručio da je zadaća Hrvatske pridonijeti europskoj raznolikosti povezanoj kršćanskom tradicijom.

Papa se dotaknuo i Blaženog kardinala Stepinca za kojeg je rekao da je bio velik čovjek.

"Kardinal je bio veliki pastir i veliki kršćanin, čovjek izrazitog humanizma. Rekao bih da je takva bila sudbina kardinala Stepinca, morao je živjeti u dvije diktature koje su bile oprečne, ali su obje bile antihumanističke: najprije ustaški režim koji je naizgled ostvario san o autonomiji i samostalnosti, ali je u stvarnosti ta autonomija bila laž jer ju je Hitler iskoristio za svoje ciljeve", rekao je Papa.

Po njegovim riječima, blaženi kardinal Stepinac to je vrlo dobro shvatio te je branio pravi humanizam od tog režima, braneći Srbe, Židove, Rome.

"Recimo da je pokazao snagu istinskog humanizma, čak i pateći. Uslijedila je suprotna diktatura komunizma u kojoj se opet borio za vjeru, za božju nazočnost u svijetu, za istinski humanizam koji ovisi o božjoj nazočnosti: samo ako je čovjek božja slika, humanizam cvjeta. To je, recimo, bila njegova sudbina: boriti se u dvije različite i oprečne borbe. I upravo u toj borbi za istinskim, suprotno duhu vremena, za istinskim humanizmom koji potječe iz kršćanske vjere, on predstavlja velik primjer ne samo za Hrvate nego za sve nas", istaknuo je Benedikt XVI.

Papa je također rekao da je bio dvaput u Hrvatskoj. Prvi put na pogrebu kardinala Franje Šepera, njegovog prethodnika u Kongregaciji za nauk vjere i velikog prijatelja, zato što je bio i predsjednik Teološke komisije, čiji je Papa bio član, a drugi put na poziv Šeperova posebnog tajnika Velimira Čapeka.

"Upoznao sam njegovu dobrotu, njegovu inteligenciju, njegovo rasuđivanje, njegovu radost. To mi je dalo ideju o tome kakva je zapravo Hrvatska, zato što je on bio veliki Hrvat i veliki Europljanin. Drugi me put pozvao njegov posebni tajnik Čapek, također veoma radostan i veoma dobar čovjek, na simpozij i slavlje u jednom marijanskom svetištu. Ondje sam doživio pobožnost naroda koja je veoma slična onoj u mojim krajevima. Bio sam veoma sretan vidjevši to utjelovljenje vjere: vjere koja se živi srcem... Tako sam vidio i doživio Hrvatsku s njezinom tisućljetnom katoličkom poviješću, uvijek veoma blisku Svetoj Stolici... Vidio sam da postoji veoma duboko bratstvo u vjeri, u volji da se služi Bogu zbog čovjeka, u kršćanskom humanizmu. U tom smislu, čini mi se, postoji prirodna veza u tom pravom katoličanstvu koje je otvoreno svima i koje preobražava svijet ili ga želi preobraziti u skladu sa Stvoriteljevim zamislima", rekao je Papa.

Susret s Josipovićem na Pantovčaku

Nakon dočeka na Plesu, predsjednik Ivo Josipović primio je u svome Uredu papu Benedikta XVI. U tijeku je privatni razgovor u četiri oka hrvatskog predsjednika i poglavara Katoličke crkve.

Sveti Otac i hrvatski predsjednik razmijenili su i darove - Papa je Josipoviću poklonio preslik Kodeksa glazbe iz Vatikanske biblioteke, a predsjednik Josipović je Papu darivao replikom svirale s orgulja u Lepoglavi, izgrađenih 1649. godine.

Njihov je razgovor trajao oko 35 minuta, a hrvatski predsjednik je Svetoga Oca upoznao s obitelji, suprugom Tatjanom i kćeri Lanom, te djelatnicima Ureda.

Nakon razgovora u četiri oka, predsjednik Republike i Sveti Otac upoznali su se s članovima izaslanstava Svetog Oca, odnosno Republike Hrvatske, a zatim je predsjednik Josipović ispratio papu Benedikta XVI. koji je otišao u Apostolsku nuncijaturu na Ksaveru, gdje je primio predsjednicu Vlade Jadranku Kosor.

Kosor upoznala Papu sa sinom i ministrima

Tijekom susreta Sveti Otac hrvatskoj je premijerki poklonio triptih medalja svog Pontifikata izrađenih u zlatu, srebru i bronci.

Premijerka Kosor darivala je Papu replikom evangelistara iz 11. stoljeća i raspelom pod nazivom "Početak/Principium" koje je rad akademskog kipara Damira Mataušića. Raspelo je izrađeno u dimenziji: 268mm x 230 x 15mm, u materijalu od lijevanog poliranog srebra te pozlaćenim aplikatom, opremljen kožnom kutijom s pločicom i ugraviranim tekstom.

Jadranka Kosor je Papi predstavila sina Lovru i svoje najbliže suradnike iz Banskih dvora, potpredsjednike Vlade Gordana Jandrokovića i Petra Čobankovića te ministre Tomislava Ivića, Jasena Mesića i Branka Bačića.

Nakon susreta s premijerkom Papa se, u pratnji kardinala Bozanića i predsjednika Hrvatske biskupske konferencije (HBK), zaputio na ručak u Apostolsku nuncijaturu.

Papa u HNK

U zagrebačkom Hrvatskom narodnom kazalištu nešto poslije 18 sati počeo je susret pape Benedikta XVI. s predstavnicima hrvatskog javnog i vjerskog života.

Među 700-tinjak predstavnika civilnog i političkog života, kulture, znanosti, poduzetništva te članova diplomatskog zbora u Hrvatskoj, susretu s Papom prisustvuje cijeli državni vrh - predsjednik države Ivo Josipović, predsjednik Hrvatskog sabora Luka Bebića i predsjednica Vlade Jadranka Kosor.

U pratnji Svetog oca su zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić i državni tajnik Svete stolice Tarcisio Bertone.

Benedikta XVI. u HNK prvi je pozdravio nadbiskup zadarski mons. Želimir Puljić.

Puljić je Papi poručio da ga Hrvatska prima i pozdravlja raširenih ruku i radosna srca, te da je već po dolasku u Zračnu luku mogao osjetiti toplinu naših duša koje Vam oduševljeno kliču i mole neka je blagoslovljen onaj koji dolazi u ime Gospodnje".

"Vaša nazočnost među nama Božji je blagoslov i dar zemlji i narodu", rekao je, uputivši mu pozdrave u ime svih koji prate njegov posjet, posebno onih nemoćnih i bolesnih "koji svojim molitvama i trpljenjem zalijevaju Vaš blagoslovljeni prolazak Lijepom Našom, kako od milja već stoljećima nazivamo svoju domovinu". "Ona je danas još ljepša, draža i slađa jer je ugostila Vas koji predstavljate 'slatkog Krista na zemlji'", kazao je Puljić, naglasivši da HNK u svojoj povijesti nije imao ljepšeg događaja.

"Ohrabrite nas da smjelo kročimo putovima života i povedite nas Isusu Kristu, jedinom otkupitelja čovjeka. Zahvalna srca želimo pred Vama obnoviti vjeru naših otaca, koja nam je prenesena od stoljeća sedmog", poručio je Puljić papi Benediktu XVI.

Hrvatska je ponosna na svoje umjetnike i znanstvenike koji su u svom radu ostavili vrijedna djela u Domovini i inozemstvu, posebno na one koji djelovali u Rimu, spomenuvši astronoma, filozofa i matematičara Ruđera Boškovića, kipara Ivana Duknovića, slikara Julija Klovića, filozofa i humanista Franu Petrića, liječnika Gjuru Baglivija.

"Kao što smo ponosni na umjetnike i znanstvenike koji su svojim radom ostavili vidljive tragove u Vječnom gradu Rimu, tako smo ponosni i Bogu zahvalni što nas je iz Vječnog grada obasjavala svjetlost nauka svete Katoličke Crkve", poručio je član Papinske akademije za život prof. Niko Zurak.

U povodu Papina dolaska, pozornicu HNK krasi svečani zastor Vlahe Bukovca “Hrvatski preporod” te Ophodni križ iz katedrale sv. Lovre u Trogiru.

U zagrebačkom HNK poručio da je savjest temelj slobodnog i pravednog društva, kako na nacionalnoj tako i na nadnacionalnoj razini, rekavši da pri tome, naravno, misli na Europu, čija je Hrvatska na povijesno-kulturnome planu oduvijek bila sastavnica, a uskoro će biti i na političko-institucionalnoj razini.

Nakon što je na hrvatskom jeziku pozdravio predstavnike civilnog društva, političkog, akademskog, kulturnog i gospodarskog života te vjerske velikodostojnike, oslovivši ih sve kao dragu braću i sestre, Papa je pitanje savjesti označio središnjom temom svoga kratkog promišljanja.

"Tema savjesti je transverzalna glede raznih područja u kojima djelujete i temelj je slobodnog i pravednog društva, kako na nacionalnoj tako i na nadnacionalnoj razini. Naravno, mislim na Europu, čija je Hrvatska oduvijek sastavnica na povijesno-kulturnome planu, a to će doskora biti i na političko-institucionalnoj razini", poručio je Sveti Otac na talijanskom.

Naglasio je kako u tom smislu valja priznati i razvijati velika dostignuća modernoga doba, priznati i jamčiti slobodu savjesti, ljudskih prava, slobode znanosti, a time i slobodnog društva, pritom zadržavajući otvorenima razum i slobodu prema njihovu nadnaravnom temelju, "kako bi se izbjeglo to da se ta dostignuća samoizbrišu, kao što nažalost nerijetko možemo ustvrditi".

Papa je izrazio zadovoljstvo što je svoj posjet Hrvatskoj započeo susretom s raznim slojevima hrvatskoga društva te diplomatskog zbora, okupljenima u HNK, zahvaljujući mons. Puljiću i profesoru Zuraku na ranijim porukama te glazbenicima "koji su me dočekali univerzalnim jezikom glazbe".

Zagrebački HNK nazvao je predivnim kazalištem, znakovitim mjestom koje izražava hrvatski nacionalni i kulturni identitet, naglasivši da se Crkva uvijek raduje zajedništvu u bogatstvu različitosti. Stoga, kazao je, sudjelovanje predstavnika drugih crkvi i kršćanskih zajednica, kao židovske i muslimanske, potvrđuje da religija nije neka zasebna stvarnost u odnosu na društvo, nego njegova prirodna sastavnica, koja trajno priziva slušanje Boga kao uvjet traganja za općim dobrom, pravednosti i pomirenjem u istini.

Spomenuo je Ruđera Josipa Boškovića, isusovca rođenog u Dubrovniku prije tri stotine godina, koji, istaknuo je Papa, vrlo dobro utjelovljuje sretnu svezu između vjere i znanosti. "U Boškoviću imamo analizu, imamo proučavanje mnogovrsnih znanstvenih grana, ali imamo i strast za jedinstvom. A to je tipično za katoličku kulturu. Zbog toga je osnivanje Katoličkog sveučilišta u Hrvatskoj znak nade. Želim da ono pridonese ujedinjenju između raznih dijelova suvremene kulture, vrijednosti i identiteta vašega naroda, nastavljajući plodan crkveni doprinos povijesti plemenite hrvatske nacije", rekao je Benedikt XVI te na kraju na hrvatskom jeziku zahvalio okupljenima u HNK na pozornosti te ih 


Susret s mladima na Trgu bana Jelačića

Papa Benedikt XVI. stigao je na Trg bana Josipa Jelačića, gdje ga je, uz pjesmu, dočekalo mnoštvo mladih iz svih hrvatskih biskupija i inozemstva koji će sudjelovati u večerašnjem bdijenju sa Svetim Ocem.

Sveti je Otac iz HNK, nakon susreta s predstavnicima političkog, javnog i vjerskog života, na središnji zagrebački trg došao papamobilom oko 19,30 sati, burno pozdravljen od brojnih okupljenih građana u središtu Zagreba koji uzvikuju "Aleluja" i "Papa mi te volimo".

Na prepunom Trgu Papu su dočekali i predsjednik Republike Ivo Josipović, predsjednik Hrvatskog sabora Luka Bebić i predsjednica vlade Jadranka Kosor i hrvatski biskupi.

Papu je na Trgu pozdravio zagrebački gradonačelnik Milan Bandić, predavši mu na simboličan način, kao nasljedniku sv. Petra, "ključaru vrata nebeskih", ključeve grada. Bandić mu je darovao i repliku grba Grada Zagreba s likom Majke Božje od Kamenitih vrata, s posvetom i datumom, 4. lipnja 2011.

Program molitvenog bdijenja s mladima i euharistijsko klanjanje na Trgu bana Jelačića osmišljeni su kao molitveno slavlje koje polazi od Službe Božje riječi na koju se nadovezuju svjedočanstva mladih i nagovor Svetoga Oca, da bi u drugome dijelu sudjelovanje preraslo u klanjanje pred Presvetim Oltarskim Sakramentom i u šutnju, koja je unutarnja riječ i zaziv.

Središnji program bdijenja na Trgu, koje će trajati do 21 sat, bit će Papino obraćanje hrvatskoj katoličkoj mladeži.

Okupljanje mladih, među kojima ih je mnoštvo iz udaljenih hrvatskih krajeva, počelo je još oko 11 sati na Zrinjevcu, a oko 16,30 sati preselili su se na Trg gdje ih je pozdravio predsjednik Odbora za mlade Hrvatske biskupske konferencije (HBK) mons. Mijo Gorski.

Doček Pape na Trgu organiziran je uz pjesmu i projekcije kratkih filmova o dosadašnjim susretima Hrvatske katoličke mladeži, o pohodima pape Ivana Pavla II. Hrvatskoj, te spotovima pjesama vezanih uz dolazak Svetoga Oca. Pred okupljenima je prikazan i Biblijski ples Mladih s Krka, Ples Maske te svjedočanstva vjernika.