Govoreći o problemu ispričnica za izostanak s nastave, Fuchs je rekao da je Ministarstvo o toj problematici razgovaralo s Ministarstvom zdravstva, ali da je u ovoj fazi naglasak stavljen na komunikaciju između škola i roditelja.
"U ovoj fazi odlučili smo staviti naglasak na jačanje komunikacije između ravnatelja i profesora u školama s roditeljima, jer su u ovom slučaju oni ključni faktor u ispričavanjima o kojima govorimo,"
kazao je ministar novinarima na uručivanju ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava u sklopu poziva Professionalization of Research Centers DIGIT.1.2.03.
Istaknuo je da roditelji trebaju biti odgovorni jer učestala ispričavanja u kratkom razdoblju nisu dobra za učenike ni sustav. Ako se ponavljaju takva ispričavanja u razdoblju od dva ili tri dana, to ne čini dobro ni sustavu ni djeci
, rekao je.
Fuchs je naveo da je pravilnik trenutačno u jednomjesečnom javnom savjetovanju te da će se nakon njegova završetka odlučiti hoće li se uvesti ograničenje broja ispričnica. Je li se odustalo od mogućnosti ograničavanja ili nije, to ćemo vidjeti nakon završetka javnog savjetovanja
, rekao je.
Upozorio je i na slučajeve u kojima roditelji ne šalju djecu u školu kako bi ostvarili vlastite zahtjeve. Postoji i element koji se povremeno pojavljuje, a to je da roditelji ne šalju djecu u školu kako bi izborili neke svoje stavove, pa na taj način ucjenjuju sustav da ako se to ne napravi, dijete neće ići u školu
, rekao je, dodavši da je u takvim situacijama pravilnikom propisano kontaktiranje socijalne službe i postupanje u skladu sa zakonom.
Govoreći o korištenju mobitela u školama, Fuchs je rekao da su izmjenama pravilnika pravila dodatno učvršćena. I ranije je postojala praksa, iako možda ne na ovako čvrst način, da su mnoge osnovne škole zabranjivale korištenje mobitela za vrijeme trajanja nastave. Sada smo to dodatno učvrstili i jasno definirali kao kršenje školskog reda, uz kategorizaciju lakših i težih povreda
, rekao je.
Izmjene Pravilnika u e-savjetovanju traju do 7. veljače. Dodao je da je u osnovnim školama zabranjeno korištenje mobitela u prostoru škole, uz predviđene sankcije, dok se u srednjim školama zabrana odnosi na vrijeme trajanja nastave.
Naša procjena je da bi potpuna zabrana u srednjim školama bila izuzetno teško provediva
, rekao je Fuchs, istaknuvši da se na starije učenike treba djelovati i odgojno, kroz školu.
Govoreći o školskoj godini, Fuchs je rekao da je nastava započela u skladu sa kalendarom, ali da nitko nije mogao predvidjeti vremenske neprilike. Tamo gdje je bilo problema, primjerice u Kninu, gdje se inače ne očekuju ledena kiša, vrlo niske temperature, polomljena stabla i zaleđeni pločnici, mislim da je bilo razumno prihvatiti lokalnu odluku o odstupanju od nastave u trajanju od dva dana
, rekao je, dodavši da se situacija dovodi u red.
Ministarstvu znanosti, obrazovanja i mladih danas su uručeni ugovori u sklopu poziva "Professionalization of Research Centers DIGIT.1.2.03", ukupne vrijednosti 4,6 milijuna eura, a ministar Radovan Fuchs istaknuo je da je cilj projekta potaknuti znanstvene institucije na učinkovitije korištenje postojeće istraživačke infrastrukture.
Poziv provodi Ministarstvo u okviru projekta Digitalne, inovativne i zelene tehnologije (DIGIT), financiranog putem zajma Svjetske banke, a Fuchs je istaknuo da je projekt razvijen kako bi se dodatno ojačali upravljački i operativni kapaciteti istraživačkih centara te potaknula primjena znanstvenih rezultata u praksi.
Dodao je da su ulaganja u znanost u javnosti često zasjenjena velikim investicijama u obrazovnu infrastrukturu, poput vrtića te osnovnih, srednjih i visokih škola, zbog čega se stječe dojam da je to glavni fokus Ministarstva. Naglasio je da se paralelno provodi niz projekata i ulaganja usmjerenih upravo na jačanje znanstvenih istraživanja.
Hrvatska danas definitivno ima opremu koja ni najmanje ne zaostaje za opremom koja se nalazi u ostalim zemljama EU
, kazao je Fuchs.
Koordinator projekta DIGIT Hrvoje Meštrić rekao je da sredstva iz ovog poziva nisu namijenjena gradnji novih zgrada ni nabavi opreme, nego profesionalizaciji upravljanja istraživačkim centrima. Naveo je da su tijekom pripreme poziva prepoznati izazovi u području upravljanja, komercijalizacije istraživačke infrastrukture, planiranja i suradnje s gospodarstvom, na koje je poziv izravno usmjeren.
Hrvatska je značajno ulagala u istraživačku infrastrukturu te su ta ulaganja bila nužna jer pokazuju da infrastruktura samo po sebi nije dovoljna. Stvarna vrijednost takvih ulaganja ovisi o tome kako se infrastrukturom upravlja, koliko se učinkovito koristi i koliko je otvorena prema usvajanju u gospodarstvu
, kazao je predstavnik Svjetske banke Todor Milchevski.