Tvrtka Hrvatske šume, zbog potkradanja, svake godine pretrpi štetu od čak milijardu kuna, prenosi Poslovni dnevnik. Za polovicu te svote, oko 500 milijuna kuna, postoji i službena potvrda.
Nacionalna inventura šumskih resursa RH, koju je po sustavu uobičajenom u razvijenim zemljama i nalogu EU četiri godine provodilo Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva, pokazala je da se godišnje u šumama, kojima gospodari poduzeće Hrvatske šume (HŠ), posiječe 7,3 milijuna kubika drvne građe. Službeni podaci HŠ-a govore o tek 5,5 milijuna kubika, a razlika od 'izgubljenih' 1,8 milijuna kubika drva znači gubitak od pola milijarde kuna.
Pojašnjenja o tome gdje nestaje drvo dao je Goran Jankov, diplomirani inženjer šumarstva i donedavni revirnik HŠ-a u gospodarskoj jedinici Čungar pokraj Drežnice, koji je u listopadu 2009., nakon što je ukazao na kriminal, zatražio sporazumni raskid ugovora. "Rezultate nacionalne inventure može se lako potvrditi - dovoljno je izbrojati panjeve u mom bivšem reviru", kaže Jankov i napominje da na spomenuti iznos od 500 milijuna kuna vrijednosti "nestale" šume treba dodati još barem toliko, "koliko se godišnje izgubi prodajom kvalitetnog drva ispod cijene", čemu je i sam svjedočio.
Prijetili mu 'fizičkom likvidacijom'Bio je četvrti revirnik u Čungaru u svega dvije godine, svi njegovi prethodnici napustili su taj posao "jer se nisu mogli nositi s kriminalom".Nakon što nitko nije reagirao na njegove usmene primjedbe, Jankov je od ožujka do listopada 2009. nadređenima, od Drežnice i Ogulina pa do Uprave HŠ-a u Zagrebu - poslao četiri predstavke, na koje također nije dobio odgovor. Tek kad se obratio nadležnom ministarstvu, Hrvatske šume su reagirale i to, kako kaže, šaljući mu internu revizijsku kontrolu.
Uslijedile su prijetnje kolega, pa i, kako tvrdi, fizičkom likvidacijom. O svojim je saznanjima Jankov dao iskaz policijskom Uskoku, no Hrvatske šume opovrgnule su njegove riječi, tvrdeći kako je netočno da se drvo prodaje ispod cijene.
Iako godišnji prihodi tvrtke koja gospodari sa 37 posto državnog teritorija iznose 2 milijarde kuna, HŠ posluju pozitivno tek zahvaljujući državnim subvencijama.