Izjašnjavanje o neslaganju s najavljenim izmjenama Zakona o radu pokrenulo je pet sindikalnih središnjica sa svojim udruženim sindikatima. Uvod je to za mogući novi, moderni opći štrajk Hrvata.
Predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever za Portaloko je kazao kako je cijela ova akcija prikupljanja glasova za štrajk zapravo pokrenuta s terena.
'Informacije smo počeli dobivati od predsjednika Udruženih sindikata u središnjice koje su na temelju dobivneih informacija tražili da ako se ne uspije za pregovaračkim stolom da se učine daljni pritisci i kroz omogućavanje generalnog štrajka, ali i nekih drugih akcija koje bi uslijedile paralelno ili eventualno nakon štrajka dok se Vlada ne opameti i ne odustane od ovakvog prijedloga zakona', kazao je Sever objašnjavajući da je do ovoga moralo doći obzirom da su sindikalci Ministru rada Mirandu Mrsiću poslali niz sindikalnih primjedbi na koje im ministar nije odgovorio.
Promašili smo zemlju i sustavSever je istaknuo kako je sindikat za pregovaračkim stolom izrazio sve argumente ali kako se na njih nisu obazirali ni Vlada ni poslodavci, a ni Ministarstvo rada koje je i predlagač novog zakona o radu.
'Nisu iskazali niti jedan valjani argument za ovo što žele fleksibilizirati pri čemu žele smanjiti radnička prava, a naši argumenti ih nisu zanimali. Dakle, kad za pregovaračkim stolom više ne ide dalje, očito je da se pritisak treba povećati kroz štrajk i neke druge akcije.', naglasio je dodajući kako bi 'mudra Vlada' prepoznala što se događa u narodu.
'Naša Vlada bi trebala prepoznati da primjerice neke zemlje koje su se pustile u fleksibilizaciju tržišta rada u krizi i koje su bilježile neke skromne stope rasta to su zapravo bilježile na uštrb radnika i građana. Pa ako nije svrha postojanja gospodarstva da građani žive bolje nego da vlasnici kapitala, tvrtki i idoničari dobivaju veću dobit i veću dividendu onda mislim da smo promašili zemlju i sustav. Svrha postojanja gospodarstva jest da građani od toga žive dobro, bolje i da pri tome naravno korist imaju i vlasnici kapitala, tvrtki, do se u ovim našim slučajevima redovito pokazalo da se sve odigravalo na štetu radnika i štetu građana, a u korist vlasnika tvrtki. Mi to u Hrvatskoj jednostavno više ne smijemo dopustiti', zaključio je Sever.
Briga njih imaju li zaposlenici obitelj i život izvan posla Sindikalci su nezadovoljni najavljenim izmjenama radnoga zakonodavstva i osjećaju se prevarenim obzirom da je Vlada odmah nakon izbora 'obećala' kako neće mijenjati Zakon o radu. Sever je istaknuo kako se nikako ne slaže s izmjenom zakona da se osam prekovremenih radnih sati na razini tjedna produže na čak 16 prekovremenih sati uz kolektivni ugovor i do 20 sati. Dalje je istaknuo kako se ne slaže s mogućnošću da bi poslodavac u nekekavim četveromjesečnim ciklusima mogao određivati radno vrijeme tako da se jedan mjesec radi dulje, neki drugi kraće itd. Tako da radnik ne bi ni znao hoće li tih četiri mjeseca raditi prekovremeno ili će mu to poslodavac rasporediti. Osim toga obzirom na duljinu prekovremenog rada, a mnoga istraživanja u svijetu su pokazala štetnost takvoga rada, ispada da bi radnik trebao biti na milost i nemilost poslodavcu i da poslodavca pri tome uopće ne bi trebalo biti briga ima li radnik obiteljski život ili neke druge interese već da bi mu isključiva svrha življenja bio rad.
Privremenim radom do privremenih brakovaSever je mišljenja da se povrh svega zakonom želi skratiti i pauza, odnosno odmor između dvaju radnih dana.
'Želi se fleksibilizirati tržište rada i kroz odnos sa agencijama za povremeno zapošljavanje i zapravo ispada da bi ti radnici koji su apsolutno obespravljeni mogli raditi za jednu kunu u razdoblju dok nisu rasporedđeni za rad kod nekog drugog poslodavca. Krajnje bi se olabavio taj sustav ulaza takvih agencija tako da bi već danas na upražnjeno mjesto zbog otpuštanja radnika sutra mogao doći neki agencijski radnik koji ima bitno drugačija, niža prava', istaknuo je.
Uz to se nadovezuje i zakon o povremenim poslovima gdje bi se zapravo izravno skratio i sustav rada na način da bi ljudi sve više radili samo povremeno i privremeno, po par sati tjedno ili mjesečno pa bi im na kraju radnog vijeka nedostajala uplata za mirovinski sustav, a nedostajalo bi im i radnoga staža što bi im znato umanjilo mirovine. Osim toga privremeni rad bi trajno umanjio i prihode u obiteljima pa bi se još teže sklapali brakovi i još više bi mladi ljudi bježali u inozemstvo i teže bi se preživljavalo jer se i ovako uz puno radno vrijeme i punu plaću jako teško preživljava, smatra Sever.
Koliko će se glasova za novi pokret u Hrvata prikupiti znat će se krajem siječnja, a ukoliko se prikupi dovoljno glasova ZA štrajk, biti će to samo još jedan dokaz, a u zadnje vrijeme ih imamo mnogo, da je hrvatski narod počeo uzimati stvari u svoje ruke. Teško je povjerovati da će se naša Vlada sama od sebe 'promudriti' i postaviti stvari na svoje mjesto, stoga ih očito na to treba potaknuti, a kud bolje nego s generalnim štrajkom. Najavio je Sever ukoliko do toga dođe 'Markov trg biti će premalen za sve nas'.
Gospari.hr