Vlahušić je kazao kako su dubrovačku povijesti obilježile i plime i oseke, obilja i siromaštva, sloga i sukobi, diplomatski i znanstveni uspjesi koji su utisnuti duboko u kamen i zabilježeni u arhivskoj zbirci. Naš festival, Dubrovačke ljetne igre star je kao i ideja ujedinjene Europe, nešto preko 60 godina, a nastali su kao odgovor na stradanje i potreba za novim svjetlom u razrušenoj Europi. Tražili su nestalu ideju zajedništva, međusobne komunikacije, mira i umjetničke izvrsnosti - i našli su ga u Dubrovniku, rekao je.
Ovogodišnje otvorenje nastavilo je dugogodišnju tradiciju pa su se tako, prema scenariju i režiji Joška Juvančića, ispred crkve sv. Vlaha pojavili povijesni likovi Dubrovačke Republike: knez, vijećnici, kančeljer, notar, admiral, Držićev negromant i Vojnovićev Orsat sa slavnim monologom o dubrovačkoj slobodi, evocirajući tisućljetnu povijest grada.
U taj tradicijski kontekst doveli su se izvođači ovogodišnjih dramskih izvedbi - Alma Prica, Sreten Mokrović, Mislav Ćavajda, Jelena Miholjević, Vilim Matula i mnogi drugi, uz sudjelovanje folklornog ansambla Linđo, Dubrovačkih trombunjera i dubrovačke djece.
Dubrovačkim simfonijskim orkestrom, Zagrebačkom filharmonijom, Zborom opere splitskoga HNK, Dubrovačkim komornim zborom i zborom Libertas ravnao je Ivan Repušić.
Tijekom 47 festivalskih dana (do 25. kolovoza), na desetak scenskih ambijentalnih lokacija, više od 2000 umjetnika iz dvadesetak zemalja nastupit će u više od 70 dramskih, glazbenih, plesnih, folklornih i drugih izvedbi.
Gospari.hr
Gospari.hr
Gospari.hr
Gospari.hr
Gospari.hr
Gospari.hr
Gospari.hr
Gospari.hr
l
Gospari.hr
Gospari.hr
Gospari.hr
Gospari.hr
Gospari.hr
Gospari.hr
Gospari.hr
Gospari.hr
Gospari.hr
Gospari.hr
Gospari.hr
Gospari.hr
Gospari.hr