Multinacionalna kompanija čije je sjedište u St. Louisu, tako je zaradila 339 milijuna dolara, odnosno 63 centa po dionici. U istom periodu prošle godine kompanija je ostvarila zaradu od 126 milijuna dolara, odnosno 23 centa po dionici. Najveći rast prodaje je u Argentini, Brazilu, Meksiku i drugim zemljama. Za razliku od ovih latinoameričkih država, Monsanto nije uspio napraviti profit u Peruu gdje je zakonom zabranjen uvoz GMO sjemena, stoke i ribe, ali također i domaća kultivacija GMO proizvoda
Ova američka biotehnološka kompanija je, međutim, zabilježila je veće gubitke u prvom tromjesečju protekle godine zbog pada potražnje za sjemenom kukuruza i pamuka. Usprkos tome, kompanija prošle godine je imala profit veći od jedne i pol milijarde dolara.
Monsanto je multinacionalna kompanija, koja se u prošlosti bavila proizvodnjom kemijskog oružja, a čija je sadašnja osnovna djelatnost biotehnologija. Kompanija drži oko 90 posto svjetskog tržišta. Među najpoznatijim proizvodima je genetski modificirano Roundup Ready sjeme soje.
Monsanto je na meti mnogih anti-globalističkih kampanja posebno zbog sjemena soje. Monsantovo sjeme soje je tako modificirano da donese veći prinos i da odbije štetočine, međutim, jedan od problema sa GMO sjemenom je što kada se jednom zasije, na tom zemljištu više ništa drugo ne može rasti.
A vlasnik sjemena je američka kompanija Monsanto, koja na taj način postaje “gospodar života”.
Među stručnjacima postoje poprilična neslaganja kada je riječ o posljedicama genetski modificirane hrane po zdravlje.
Tehnologija uzgoja biljaka je olakšana, ali eksperimenti su pokazali da takvi organizmi mogu biti toksični u mjeri koja je štetna i po ljude. Postoji i mogućnost unošenja neželjenih gena u genom primatelja, što može dovesti do stvaranja mutacija i teških oboljenja.
Nema komentara
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Gospari.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima.
Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Gospari.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
Komentari su skriveni prilikom pregleda članka da se sadržaj ne indeksira na Internet tražilicama. Potrebno je izvršiti akciju ( klik na gumb PRIKAŽI KOMENTARE ) kako bi se komentari prikazali.
Komentiraj članak
Potrebna je prijava kako biste komentirali.