Očuvanje mora

Godišnji sastanak Hrvatske mreže morskih zaštićenih područja održan na Lastovu

Na otoku Lastovu održan je dvodnevni sastanak Hrvatske mreže morskih zaštićenih područja, okupivši više od 40 predstavnika iz različitih institucija. Događaj je bio usmjeren na jačanje suradnje i razmjenu iskustava u očuvanju morskog ekosustava.

Godišnji sastanak Hrvatske mreže morskih zaštićenih područja održan na Lastovu

Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko-neretvanske županije sudjelovala je 17. i 18. rujna 2025. godine na dvodnevnom sastanku jačanja suradnje kroz Hrvatsku mrežu morskih zaštićenih područja (HRMZP) koji se održao na otoku Lastovu u organizaciji Javne ustanove Park prirode Lastovsko otočje. Događaj je okupio preko 40 predstavnika iz javnih ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode, predstavnike Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije, stručnjake i partnere posvećene očuvanju morskog ekosustava.

Tijekom dvodnevnog susreta, sudionici su raspravljali o stanju bioraznolikosti mora, predstavili aktualne projekte i razmijenili iskustva o upravljanju zaštićenim područjima. Posebna pažnja posvećena je praćenju stanja morskih vrsta i staništa, te prilagodba pojavi stranih invazivnih vrsta, očuvanju morskih ptica, livada morskih cvjetnica kao i primjeni inovativnih pristupa, poput umjetne inteligencije i koncepta „plavog ugljika“ za valorizaciju korisnosti ekosustava.

Naglašena je važnost uključivanja lokalnih zajednica, ribara i turističkog sektora u očuvanje prirodnih resursa. Kao ključni izazov istaknuto je širenje invazivnih vrsta i klimatske promjene koje dodatno ugrožavaju i mijenjaju ekosustav pod antropogenim pritiscima (prekomjerni izlov morskih organizama, nasipavanje obale itd).

Stanje Jadranskog mora neprestano se mijenja i tako i naša percepcija o tome što je ‘normalno’ stanje, što se objašnjava konceptom promjenjivog referentnog stanja (shifting baseline). Svjedoci smo brzih promjena: smanjenja autohtonih vrsta, širenja stranih vrsta, uništavanju obale, smanjenje staništa i ostalog što dovodi do promjena u funkcioniranju ekosustava.

Zaključeno je da je za zaštitu Jadrana potrebna snažnija suradnja između javnih ustanova, nevladinih organizacija, akademskog sektora i istraživačkih institucija kroz zajedničke projekte i radionice. Sudionici su podržali nastavak tematskih mjesečnih online susreta, rad grupe za praćenje stanja vrsta i staništa, aktivno sudjelovanje u radnim skupinama drugih organizacija te doprinos promjenama zakonodavstva kroz analize zakonskih akata. HRMZP će također podržavati projekte partnerskih institucija.

Naglašena je i važnost međunarodne suradnje, posebice kroz sudjelovanje u mreži MedPAN i drugim mediteranskim inicijativama.

Hrvatska mreža morskih zaštićenih područja, osnovana 2021. godine na Brijunima, usmjerena je na jačanje suradnje i bolje koordinacije aktivnosti očuvanja među institucijama uključenim u upravljanje i zaštitu Jadranskog mora. Mreža okuplja 15 javnih ustanova koje upravljaju s 18.004,6 km² morskog ekosustava u kategoriji ekološke mreže Natura 2000 i nacionalnih zaštićenih područja, što čini 32,5% teritorijalnog mora Hrvatske.

Cilj mreže je očuvanje Jadrana kroz razmjenu znanja, iskustava i resursa, s naglaskom na: unaprjeđenje učinkovitosti upravljanja morskim zaštićenim područjima, razvoj zajedničkih smjernica i strategija za zaštitu mora, poticanje znanstveno utemeljenog praćenja stanja morskih staništa i vrsta, jačanje kapaciteta svih uključenih dionika kroz edukacije i radionice, zagovaranje važnosti očuvanja morskih ekosustava kod donositelja odluka i javnosti.

Uz Javnu ustanovu za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko-neretvanske županije, članice ove mreže su sve hrvatske javne ustanove koje upravljaju dijelovima morskog ekosustava (Javna ustanova Nacionalni park Brijuni, Javna ustanova Kamenjak, JU NP Kornati, JU NP Mljet, JU Natura Histrica, JU Natura Jadera, JU Park prirode Lastovsko otočje, JU PP Telašćica, JU PP Velebit, JU Priroda, JU Rezervat Lokrum, JU za upravljanje zaštićenim područjima i drugim zaštićenim dijelovima prirode na području Ličko-senjske županije, JU za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode na području Splitsko-dalmatinske županije „More i krš“ te Javna ustanova Priroda Šibensko-kninske županije).

Nema komentara

Komentiraj članak

Potrebna je prijava kako biste komentirali.