Google obilježio 156. obljetnicu rođenja Andrije Mohorovičića

Tekst o ovom našem velikom znanstveniku prenosimo s portala gfz.hr.

Andrija Mohorovičić svjetsku je slavu stekao radom u seizmologiji. Manje je poznato da se počeci njegova znanstvenog rada vežu uz meteorologiju. Sve je počelo 1882. god. kada Mohorovičić dolazi na Kraljevsku nautičku školu u Bakru.

U Bakru

Kao profesor matematike, fizike i meteorologije, Andrija Mohorovičić dolazi u doticaj s atmosferskim procesima koji u njemu bude zanimanje za to područje. Stoga je nedugo nakon dolaska u nautičku školu u Bakru nastojao osnovati meteorološku postaju.

U tome uspijeva 1887. god. te detaljno opisuje postaju i instrumente u šestom programu Kralj. nautičke škole u Bakru . Uz standardne mjerne uređaje potrebne jednoj meteorološkoj postaji, kao što su barometar (tlak), termometar (temperatura), psihrometar (vlažnost), ombrometar (oborina) i heliograf (sunčevo zračenje), Andrija Mohorovičić posebnu je važnost pridavao gibanju oblaka te je konstruirao vlastiti uređaj za mjerenje smjera i brzine gibanja oblaka – nefoskop.



Na temelju ustrajnih i detaljnih opažanja, ponajprije oblaka, Mohorovičić objavljuje više radova u domaćim i inozemnim publikacijama. Tako primjerice opisuje stacionarne kumulusne oblake koji se javljaju iznad vrhova planina tijekom bure – poznatu oblačnu kapu.

U Zagrebu

Godine 1891. Andrija Mohorovičić prelazi na Veliku realku u Zagrebu. Uskoro od Ivana Stožira, koji je 30 godina vršio neprekidna meteorološka motrenja u Zagrebu, preuzima i upravu meteorološkog opservatorija u zgradi realke. Mohorovičić vrlo uspješno nastavlja upravljanje opservatorijem. Mrežu meteoroloških postaja podiže na europsku razinu i po broju i po kvaliteti, a zagrebački opservatorij opskrbljuje većim brojem novih instrumenata. Također širi aktivnosti opservatorija i na druga područja geofizike: seizmologiju, geomagnetizam i težu. Bavi se i znanstvenim radom. Objavljuje radove o markantnim pojavama u atmosferi, kao što su tornado kod Novske  i “vijor” kod Čazme .

Međutim, upravo studije zasnovane na opažanju oblaka, koje je objavio kao profesor u Bakru, vode ga do doktorata 1893. god.

Znanstvenim i stručnim radom iz meteorologije bavi se još idućih desetak godina. Objavljuje radove o grmljavini i obrani od tuče , o mjeri umanjivanja temperature visinom, daje opis klime Zagreba te naputke za motritelje oborina. Manje je znano da je objavljivao i prve javne prognoze vremena u dnevnim listovima