Prema podacima iz jedinstvenog obrasca poreza, prireza i doprinosa (JOPPD), u prva tri mjeseca ove godine zabilježen je naveći broj radnika kojima su poslodavci iskazali isplatu minimalne plaće ili plaće niže od minimalca. U siječnju je takvih radnika bilo 80,4 tisuće, da bi u veljači porastao za šest tisuća, a ožujku bio na razini 81,4 tisuće radnika. Od travnja, broj primatelja minimalne plaće, ili plaće niže od minimalne pada na 76,5 tisuća pa u svibnju i lipnju raste do razine 79,2 tisuće da bi u srpnju pao na 70,9 tisuća, piše
Novi list.Prema Zakonu o minimalnoj plaći, ona se u iznimnim slučajevima može ugovoriti u znosu pet posto nižem od propisane minimalne plaće. Ako je suditi prema podacima Porezne uprave, taj sniženi minimalac prima oko 32 tisuće radnika od njih 78,8 tisuća koliko ih prosječno ima primanja do razine minimalne plaće.
Radnik na minimalnoj plaći dnevno na raspolaganju ima 79,5 kuna za sve troškove, od stanovanja, hrane, prijevoza, obrazovanja, zdravstva, kulture. Sindikati već nekoliko godina ne izrađuju sindikalnu košaricu, odnosno košaricu minimalnih troškova života prosječne obitelji pa je teško reći koliko se tih minimalnih troškova prosječnom plaćom može pokriti.
No, zadnji sindikalni podaci pokazivali su kako na prehranu i stanovanje odlazi gotovo 60 posto sindikalne košarice, pri čemu prehrana zauzima čak 40-tak posto kolača. Za troškove stanovanja po toj računici radnik na minimalnoj plaći mjesečno bi trebao izdvojiti 477 kuna, a režijski troškovi stana od 50-tak kvadrata u Zagrebu, i to izvan sezone grijanja prelaze dvostruki trošak tog iznosa.
I u tom stvarnom svijetu, ako radnik ima vlastiti stan, i ne plaća podstanarstvo ili ratu kredita, u džepu mu nakon plaćanja režija, u optimističnoj varijatni, ostaje oko tisuću kuna za hranu, obrazovanje, prijevoz, kulturu, odjeću.
Članak u cijelosti pročitajte
OVDJE.