Na taj bi se način jednom godišnje provjeravao politički legitimitet načelnika u vijeću, kazao je ministar uprave Arsen Bauk objašnjavajući predložene izmjene na primjeru načelnika općine.
„Ako dođe do bitne političke razlike, a neusvajanje proračuna je svakako bitna politička razlika između predstavničkog tijela i načelnika, o tome tko je u pravu odlučuju građani na izborima, birajući i za vijeće i za načelnika“, rekao je Bauk naglasivši kako se izmjenama, koje u Sabor idu u prvom čitanju, želi ukloniti nedostatke uočene u provedbi zakona koji je donesen uoči lokalnih izbora 2009.
„Sadašnje rješenje je bilo da su načelnici de facto nesmjenjivi, a u slučaju nedonošenja proračuna (odbijanja prijedloga koji bi načelnici podnijeli) padalo bi vijeće, i išlo bi se u izbore za predstavničko tijelo“, kazao je Bauk i dodao kako se institut referenduma, odnosno opoziva načelnika, kao jedino sredstvo smjenjivosti u tijeku mandata pokazao nedovoljno promišljenim, prenosi Slobodna Dalmacija.
U protekle četiri godine održana su samo četiri referenduma, a ni jedan nije uspio, naveo je. „Stoga je trebalo pronaći novi način da se gradonačelnike učini i odgovornijima i smjenjivijima u slučaju velikih političkih razlika“, naglasio je.
Izmjenama se briše i odredba o opozivu načelnika referendumom, ali se uvodi mogućnost da predstavničko tijelo raspiše savjetodavni referendum za pitanja iz svog djelokruga, što do sada nije bilo moguće. Također se uvodi mogućnost raspuštanja vijeća ako ono ne raspiše referendum koji su svojim potpisima zatražili građani. Time se, kazao je ministar uprave, omogućava građanima veći utjecaj u pitanja koja se tiču lokalne samouprave.
Izmjenama se utvrđuje i da se broj članova predstavničkog tijela određuje temeljem broja stanovnika, a ne kao dosad statutom gradova, općina i županija. Bauk kaže da se time želi spriječiti namještanje toga broja u zadnji čas, neposredno pred izbore, temeljem nekog političkog trenutka određene općine.
Mijenja se i način imenovanja u tijela javnih ustanova, trgovačkih društava i drugih pravnih osoba, pa bi se ta ovlast, osim ako drukčije nije propisano posebnim zakonom, dala izvršnom tijelu (načelnik, gradonačelnik, župan). „Držimo da je upravljanje tvrtkama dio izvršne vlasti i da je za njihovo funkcioniranje odgovoran gradonačelnik te mu treba dati instrumente da bude odgovoran“, objašnjava Bauk.
Također, u županijama, gradovima i općinama gdje po udjelu u stanovništvu pripadnici nacionalnih manjina ostvaruju pravo na zamjenika župana/gradonačelnika/načelnika izbori bi se održavali istog dana kada i redovni izbori. Time se izbjegavaju dopunski izbori i štede sredstva jedinica lokalne samouprave, ističe Bauk.
On vjeruje da će predložene izmjene u sljedeće četiri godine omogućiti jednostavnije funkcioniranje jedinica lokalne samouprave i rasteretiti politički život Hrvatske od nepotrebnih kriza.