Projekt izgradnje hidroelektrane Ombla predstavljen je danas dužnosnicima Grada Dubrovnika i Dubrovačko-neretvanske županije u Poslijediplomskom središtu Dubrovnik, Sveučilišta u Zagrebu. Projekt je predstavio Tomislav Paviša, voditelj projekta HE Ombla, uz mr.sc. Velimira Rajkovića, člana Uprave HEP-a te ostale predstavnika HEP-a, Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva, te suradničkih tvrtki na projektu.
Voditelji projekta naveli su prije svega kako ideja o izgradnji Hidroelektrane Ombla datira još od razdoblja od prije 3O godina, od kada su napravljene brojne studije i istraživanja koja su prethodila današnjem planu izgradnje. Materijal broj oko 20 tisuća stranica, a cilj je bio utvrditi prirodno stane, odabrati tehničko rješenje, utvrditi utjecaj na kvalitetu vode te stabilnost padina i živi svijet.
Korisnost projektaIzgradnjom HE Omble vodom će se opskrbiti 45 tisuća kućanstava na dubrovačkom području, poboljšat će se energetska efikasnost, postići pouzdanost i stabilnost, a smanjit će se količine ugljičnog dioksida. Paviša je u svom izlaganju podsjetio na prošlogodišnju pojavu kad su se kod velikih oborina stvarali 'potoci' koji su se spuštali s padina iznad izvora Omble, a voda je bila potpuno zamućena i neispravna za piće.
Izgradnjom ovog projekta osigurat će se standard kvalitete vode, tvrdi Paviša, a sa sadašnjih 560 litara u sekundi, vodoopskrba će se povećati na na 1500 litara u sekundi i to tijekom cijele godine.
Nema opasnosti
HE Ombla bit će izgrađena ispod zemlje i proizvodit će do 68 megawata električne energije. Kao dio projekta, opskrba Dubrovnika pitkom vodom bit će utrostrućena, a voda će biti i proširena u novom pogonu za filtriranje, koji će izgraditi HEP, a njime će upravljati Vodovod Dubrovnik. Paviša je u svom predstavljanju istaknuo tehničke smjernice izrade projekta.
Lokacija Ombla je gola stijenska masa, a u podzemlju se planira izgraditi nepropusnu barijeru. Za sve elektrane na području Hrvatske HEP ima certifikate koji potvrđuju da nema štetnog djelovanja na okoliš. Paviša je prikazao istraživanja koja potvrđuju da se Ombla neće prelijevati u ostale izvore kao što su Zaton i Zavrelje te sa sigurnošću tvrdi da nema mogućnosti prodora voda. Poziva se na mišljenje stručnjaka Vinka Jovića koji smatra da rizik izgradnje HE Omble nije veći od izgradnje HE Peruča. Paviša također navodi kako na cijelom projektu uz stručnjake iz HEP-a sudjeluju eksperti iz različitih europskih kuća. „HEP će u svim fazama projekta obavještavati javnost o aktivnostima oko realizacije projekta, te istovremeno organizirati javne prezentacije,“ obećao je Paviša.
Studija utjecaja na okolišStjepan Mišetić osvrnuo se i na Studiju utjecaja na okoliš, na pitanje dožupana Frana Skokandića, kao i na pitanje tektonske problematike i opasnosti na trusnom području, što je zanimalo predsjednika Županijske skupštine Ivana Prcu.
„Znamo da je Dubrovnik tektonski najaktivnije područje. Mi ćemo izgraditi nepropusnu barijeru, to nije brana koja se gradi, jer stijenski masiv koristimo kao tijelo brane. Ispitivanja su rađena za desetu zonu, dok je Dubrovnik u devetoj. Rađena su ubrzanja od kojih bi primjerice Dubrovnik nestao kod takvog potresa. U seizmičkim uvjetima, kad se pojave sile, naš faktor sigurnost je 1,55. Standardi u svijetu su takvi da se brane prave na faktoru 1 ipo, mi imamo 2 ipo, a u seizmičkim uvjetima 1,1. Daleko smo na strani sigurnosti, jer smo uzeli višu seizmičku kategoriju nego što Dubrovnik jest. Faktori sigurnost objekta su vrlo visoki,“ rekao je Velimir Rajković iz HEP-a.
Također je rečeno kako u slučaju velikih voda ne može doći do potapanja terena. „Imamo mogućnost evakuacije voda i preko temeljnog ispusta, gdje imamo tri vrste zatvarača, i još imamo elektranu kroz koju se može ispustiti odgovarajuća voda. Nema bojazni od potapanja područja i cijelog postrojenja,“ tvrdi Rajković.
Na temlju svih pokazatelja u Ministarstvu je zaključeno da je zahvat prihvatljiv, ali uz provođenje mjera zaštite okoliša u svim fazama realizacije projekta. „Ministarstvo je uzelo rješenje, mjere zaštite se cijelo vrijeme provode. Mi smo napravili velike analize. Naloženo je da se istraži Vilina špilja, mi smo to napravili. Predložili su mjere koje su prihvaćene. Uz to, propisane su mjere za spomenike kulture, kao i one vezane za krajobraz. Prostor se mora na kraju dovesti u što prirodnije stanje, uz zaštitu autohtonog bilja, zaštitu od buke i prašine. Sve te mjere treba provoditi,“ pojasnio je Mišetić uz tvrdnju kako projekt HE Ombla neće imati negativne posljedice na okoliš.
Monitoring se posebno odnosi na kakvoću vode i biljni i životinjski svijet. Studiju je ocjenjivalo 13 stručnjaka i ona je također bila na javnom uvidu, dodao je Mišetić, a sve su smjernice implementirane u projekt.
Stručnjaci EBRD-a nisu dobro pročitali dokumente?Kozultanti EBRD napravili su studiju koja je pokazala da je
HE Ombla rizičan i komercijalno neisplativ projekt, no takve navode iz HEP-a u potpunosti demantiraju. „HEP ja nakon idejnog rješenja napravio studiju isplativosti. Zaključeno je da je projekt financijski isplativ. To je prvi prijedlog izvještaja konzultatna od EBRDA-a, s kojima će se još pregovarati. Treba uzeti u obzir da je izrađvač imao vrlo malo vremena za proučiti sve dokumenete, pa su zbog toga i zbog jezične barijere pogrešno zaključili,“ rečeno je na predstavljanju.
Iz HEP-a tvrde da ti podatci nisu točni i da je riječ o draft verziji. Na pitanje novinara o tome kako je postoje informacije prema kojima je Studija utjecaja na okoliš rađena prema starim podatcima i istraživanjima, iz HEP-a također poručuju kako to nije točno. Komisija je svaki put zahtijevala dodatna istraživanja, koja su napravljena.
Na kraju je zaključeno kako sve informacije o
štetnosti Hidroelektrane Ombla dolaze od nedovoljno informiranih internetskih portala, dok su stručnjaci EBRD-a svoje analize o neisplativosti projekta donijeli zbog vlastite „izgubljenosti u prijevodu“.
Javno predstavljanje projekta za građane održat će se u velikoj dvorani Sveučilišta u Dubrovniku, na adresi Ulica Ćira Carića 4, u 17 sati.
Gospari.hr