HEP IZVIŽDAN: Odustanite od HE Omble ili napravite novu studiju!

'Neisplativ projekt'

Dr.sc. Ana-Marija Boromisa govorila je o ekonomskim aspektima izgradnje HE Ombla. 'Prema javno dostupnim podacima, s financijskih i ekonomskih aspekata, a što dokazuju i rezultati EBRD-a, projekt HE Ombla je financijski neisplativ projekt. Ekonomski pokazatelji iskazuju pozitivan trend, ali računanje ekonomske isplativosti je u najmanju ruku upitno,' rekla je Boromisa.  

'Izgradnja bi prema istim podacima trebala koštati 150 miljuna eura, od čega se  82 do 87 posto financira kreditom Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD), dok bi preostali iznos financirao HEP,' rekla je Boromisa te dodala kako bi prema tim podacima elektrani  trebalo 40 godina do amortizacije, ako bi krenula prodaja struje 2017.

Megavat sat bi u početku koštao 330 kn, a ta bi se cijena godinama smanjivala sve do 140 kn. 'Ono što je nelogično kod ovih podataka je trend pada cijena zbog kojekakvih poticaja, odnosno subvencija iako za električnu energiju dobivenu ovim putem nema predviđenih subvencija,' zaključila je. 




'Štetan po okoliš'

Davorin Marković, ravnatelj Državnog zavoda za zaštitu prirode, govorio je o zaštiti prirode i bioraznolikosti te na samom početku zaključio 'ovo je štetan projekt'. 'Trebao bi biti proglašen projektom od općeg interesa kako bi šteta bila opravdana. 

Dr. sc. Ivo Lučić, stručnjak za krš, rekao je kako od HE Omble sigurno ima i štete i koristi, samo pitanje je za koga. 'HE Ombla neće moći postići potrebnu vododrživost jer se voda kod određene visine prelijeva u druge susjedne vodonosnike i pojavljuje se na izvorima Plata, u Zatonu i u Zavrelje u Mlinima. Podzemlje sliva Trebišnjice je ekološki sustav s najvećim podzemnim biodiverzitetom u svijetu, što njihova studija ne prepoznaje,' zaključio je Lučić.

Ne dozvolite da se dogodi 'HE Lešće'

Denis Frančisković povukao je paralele HE Ombla i HE Lešće. Osvrnuo se  na posljedice izgradnje HE Lešće koja je puštena u rad prije godinu dana i već se vide negativne posljedice. Izgrađena je na temelju studije utjecaja na okoliš iz 1986., odnosno zastarjele kao i u slučaju HE Omble. 'Rijeka Dobra također se nalazi u krškom terenu, studija nije bila dostupna javnosti, ali ni Ministarstvu zaštite okoliša, nego je isključivo  bila u rukama HEP-a,' rekao je Frančisković. 

'Akumulaciju u kraškom i neistraženom terenu neće dobro završiti, što se nažalost na kraju i pokazalo. Gdje se stvorila akumulacija, cijeli biljni i životinjski svijet je potopljen, kanjon rijeke Dobre je potopljen, oko 14 km. HEP je obećao dati naknade jednoj općini za prostor, što do danas nije ispoštovano. 'Danas priznaju da je studija bila stara i nije obrađivala dovoljno elemenata,' rekao je. 
Frančisković koji je također naglasio kako se danas plaća cijena radi ispravljanja svih ovih posljedica. Šteta se i prema priznanju HEP-a popela na 100 milijuna eura.  

'U to nisu uračunate štete koje će trebati ukloniti i ne zna se gdje će se ta cifra zaustaviti', rekao je. 'Kvaliteta života ljudi uz rijeku Dobru je nestala, tamo više nije moguće kupanje, ribolov, vodni val je od 3 do 7 metara, erozija tla je ogromna, ljudi gube zemljišta,' rekao je Frančisković i zaključio kako bi volio da su u njhovom slučaju imali ovakve rasprave kako bi se sve to oko izgradnje hidroelektrane na vrijeme spriječilo. 

'Podaci iz Studije su stariji od Republike Hrvatske'

Enes Ćerimagić iz Zelene akcije govorio je o pravnim aspektima izgradnje HE Ombla. 'Javnost nije dovoljno informirana. Studija utjecaja na okoliš je jedan argument na temelju kojeg se procjenjuje je li neki projekt prihvatljiv ili nije.  Cilj tog postupka je da se na temelju najnoviji, točnih i relevenatnih podataka procijeni utjecaj zahvata, odnosno mogući izravni ili neizravni utjecaj. Rizik je preveliki ako se upušta u nešto što se ne zna kakve bi posljedice moglo imati,' rekao je Ćerimagić. 

'Studija utjecaja na okoliš HE Omble je iz 1999.  'Raspoloživa tehnička dokumentacija je projektna dokumentacija iz 1998., prethodna studija je iz 1989. Ti su podaci stariji od Republike Hrvatske', rekao je Ćerimagić te dodao kako niti jedan dokument u studiji nije citiran i nigdje se ne mogu provjeriti  tvrdnje i zaključci.



HEP stoji iza svoga projekta

Voditelj projetka HE Ombla, Tomislav Paviša, sudjelovao je na tribini kao predstavnik HEP-a. Demantirao je navode o neisplativosti i štetnosti projekta, nakon čega su ga okupljeni izviždali. 

'Realizacija projekta je u završnoj fazi. U svijetu postoji 35 podzemnih akomulacija, 20 i nešto u kršu, a najviše u Japanu. Ombla je profitabilan projekt koji se vraća za 12 godina,' rekao je Paviša. 

Okupljeni građani uputili su brojna pitanja izlagačima, a pripadnicima HEP-a upućena su konkretna pitanja i zahtjevi. 'Hoćete li potpisati da ulazite u ovaj projekt pod materijalnom i krivičnom odgovornošću? Đura Capora iz inicijative Srđ je naš zanimalo je koliko će vode koje će proizvoditi buduća hidroelektrana biti za projekt izgradnje vila i golfa na Srđu. Na ta pitanja nisu stigli i odgovori.

Što će biti sa klizištima, opasnošću od potresa i izvorima vode pitali su građani voditelja projekta Tomislava Pavišu koji je kazao kako je na projektu radilo 70 eksperata, ali 'iz sjene'. Stručnjak za krš Ivo Lučić je upozorio kako ni najtemeljitija istraživanja ne mogu dovesti do potpuno sigurnih zaključaka.



'Hep je institucija kojoj se ne treba previše vjerovati jer su to svojim dosadašnjim radnjama pokazali,' zaključio je raspravu Denis Frančisković. 'Studija vrvi nelogičnostima i podacima koji su u njoj izneseni su nerelevantni, rekao je Ćerimagić i pozvao  građane da nastave pratiti situaciju. Ivo Lučić je rekao kako u Europi postoje gradovi koji se upotpunosti opskrbljavaju obnovljivim izvorima energije i kako bi se razvoj trebao temeljiti na tome. Još jednom je naglasio kako se radi o prevrijednom i neistraženom prostoru u kojega se zadire na temlju manjkavih istraživanja i studije utjecaja na okoliš. 'To vam je kao da dođete zubaru i kažete mu da vas boli jetra', usporedio je dosadašnja saznanja i studije investitora o projektu kojeg će realizirati. 

Jagoda Munić iz Zelene akcije je obećala pitati Europsku banku da građanima izloži studiju o ekonomskoj isplativosti projekta, budući da je spomenuto kako je oni drže u tajnosti. 

Prepuna dvorana zainteresiranih građana i brojna pitanja investitorima najbolje su pokazali koliki je interes javnosti i koliko Dubrovnik malo zna o projektu HE Ombla, o čijoj će realizaciji odlučivati netko drugi. Ili je već odlučio. 

'Vlada RH mora odustati od ovog projekta na temelju javnog mišljenja, zaključila je Jagoda Munić i pozvala okupljene da apeliraju na Vladu da  odustane od projekta HE Ombla.