HOBOTNICA Inteligentni glavonožac iz morskih dubina

Naizgled obični glavonožac, hobotnica nosi titulu najinteligentnijeg beskralješnjaka. Ime je dobila od starih Grka, od riječi oktopus što znači osam nogu.

Naime, njezin genom sadrži sustave koji omogućuju tkivima brzo oblikovanje bjelančevina kako bi im promijenili funkcije. To objašnjava kako prilagođava svojstva živčane mreže što joj omogućava velike sposobnosti učenja i pamćenja.

Uz zavidnu inteligenciju, hobotnica ima i sposobnost mimikrije. U stanju je promijeniti boju i oblik tijela ovisno o situaciji u kojoj se nađe. To radi uz pomoć tri posebna tipa stanica.

Zanimljivost vezana uz inteligenciju hobotnice je ta da se tri petine neurona ne nalazi u mozgu već u njezinim krakovima, pa se za nju kaže da ima devet mozgova. Ta činjenica bi odgovarala zaključku da svaki krak ima poseban oblik uma. 

Zaista je fascinantno i pomalo zastrašujuće da jedan beskralježnjak posjeduje toliko razvijenu živčanu mrežu, koja se bez imalo ustručavanja, može dovesti u usporedbu s ljudskom.

U svrhu preživljavanja u dubokim oceanima, krv hobotnica je evoluirala na temelju bakra a ne željeza pa umjesto hemoglobina imaju pigment hemocijanin, koji je zaslužan za plavu boju krvi.

Prilikom jednog istraživanja, hobotnica je svjesno posložila tri kamena u formaciju trokuta, nakratko ih promatrala te otišla spavati.

Znanstvenici to objašnjavaju kao određenu vrstu zaštite, budući da tri kamena simboliziraju osiguranje prikladne okolnosti za miran san.

Hobotnice su jedine životinje za koje su znanstvenici 2012. priznali da imaju svijest te da im je omjer veličine mozga i tijela veći nego kod većine kralješnjaka.

Ova bića dožive u prosjeku tri godine, no zabilježene su neke dubokomorske vrste koje su uhvatile i dublju starost od deset godina.

Mnogi ljudi doživljavaju hobotnice kao bića stvorena isključivo za tanjur. Međutim, istraživanja su pokazala da je to daleko od istine. Imaju zavidne sposobnosti te su vrlo dobar materijal  za daljnje istraživanje i otkrivanje. 

Ena Spremo