Hoće li konačno netko kazneno sankcionirati prevarante koji se bave istraživanjem javnog mišljenja?

Nema urote

Sličnu razliku u postotcima predviđalo je i istraživanje Promocije plus za RTL. Istraživanja su “promašila” i kada je u pitanju Ivan Vilibor Sinčić. Iako mu je istraživanje Ipsos Pulsa dalo prednost u odnosu na Milana Kujundžića, postotak podrške koji je u njemu dobio bio je manji od deset posto. Zbog čega su ankete toliko podbacile u odnosu na stvarni rezultat izbora? Politički analitičar Davor Gjenero drži da ima više razloga za to.

– Kao prvo, ne treba polaziti apriorno od urotničkih teorija da oni koji provode ankete rade i devijacije i precjenjuju jedno a podcjenjuju drugo biračko tijelo. Također, klasično konzervativno biračko tijelo izbjegava sudjelovati u anketama pa HDZ i HSS u najvećoj mjeri loše prolaze te su podcijenjeni, dok su liberalne opcije obično precijenjene – napominje Gjenero.

Isto tako, dodaje, istraživanja javnog mišljenja nisu dovoljno kvalitetna za izradu izborne prognoze, već pokazuju stanje političke arene na dan kada se ono provodi.

Važnost sučeljavanja

Da ankete ne lažu, odnosno ne griješe namjerno, drži i analitičar Žarko Puhovski. – Ankete su pogrešne ne iz namjere nego iz čistog neznanja. To je neodgovorno i trebalo bi početi raditi ozbiljnija istraživanja. Problem je što se rade na nedovoljnom uzorku te se previše oslanja na telefonske ankete... – smatra Puhovski. Ne vjeruje ni u teorije da su “trendove” promijenila sučeljavanja.

– To bi značilo da su sučeljavanja podigla Sinčića 300%, a to je nemoguće. Obično sučeljavanja djeluju na pojedinu listu ili kandidata za nekoliko postotaka – kaže Puhovski.