Hoće li Sabor onemogućiti referendume građana?

Predsjednik odbora Peđa Grbin uvodno je obrazložio da bi ovim prijedlogom rok za prikupljanje potpisa sa sadašnjih 15 produljio na 30 dana, ali bi se potpisi mogli prikupljati isključivo u ispostavama ureda državne uprave, kojih je, kaže, u Hrvatskoj više od 300 i putem sustava e-građana za prijavu u koji građani moraju proći proceduru prijave putem Fine.

Za usporedbu kad je u pitanju glasovanje na izborima birači se mogu izjasniti na oko 6000 mjesta izjašnjavanja.

Isto tako kada je u pitanju priupljanje potpisa za kandidature političara, nisu predviđena nikakva ograničenja mjesta prikupljanja potpisa.

Dio članova Odbora u raspravi se usprotivio ideji da se potpisi za građansku referendumsku inicijativu prikupljaju u uredima državne uprave i putem sustava e-građani, jer smatraju da se time ograničava i nekim slučajevima onemogućuje pravo građana na izjašnjavanje.

Profesor Robert Podolnjak emisiji Poligraf rekao je kako ga prvo čitanje predloženog nacrta zakona vodi na zaključak da “ako ovakav zakon bude usvojen, posljednji je čavao u lijes neposredne demokracije u Hrvatskoj” i to temelji na nizu odredbi koji se temelji nacrtom ovog zakona.

“Tri su ključne prepreke – broj potpisa koje građani moraju prikupiti, druga je prepreka rok, a treća je prepreka mjesta na kojima građani prikupljaju potpise. Što se tiče prva dva čimbenika, ona su već i sada bila vrlo rigorozno definirana u ustavno-pravnom poretku, broj potpisa je među najvećima komparativno gledajući, 10 % potpisa na jedan neutvrđeni broj birača kojima se uvijek može manipulirati, drugi čimbenik je rok u kojem te potpise treba prikupiti, svega 15 dana, to spada u najkraće rokove. Nema kraće od 14 dana nigdje. I treći uvjet je, koji je jedini bio liberalni – slobodno prikupljanje potpisa, sada i on postaje iznimno neliberalan s potpisivanjem samo u uredima državne uprave, odnosno u specifičnim okolnostima on-line ”, zaključio je Podolnjak.

Ustav je izrijekom naveo da je za raspisivanje referenduma potrebno prikupiti 10 posto od ukupnog broja birača u Hrvatskoj. Vlast tvrdi da je granica 450 tisuća, odnosno desetina Registra Birača, a ne Popisa Birača.

Svaka referendumska inicijativa da je granica zapravo 375 tisuća, jer toliko iznosi desetina birača u Hrvatskoj. Dodavanjem građana koji nemaju prebivalište u Hrvatskoj taj broj se povećava na 12 posto.