'Hoćemo li dopustiti Obrovac na Ombli?'

Gradnja prve podzemne hidroelektrane na ovim prostorima, HE Omble posljednjih mjeseci diže dosta prašine, kako od strane ekologa pa sve do medija.

Projekt HE Omble nije zaintrigirao samo lokalne medije već i one nacionalne.

"Hoće li endemski šišmiši iz Viline špilje preživjeti ekocid gradnje podzemne hidrocentrale na dubrovačkoj Ombli? To pitanje postavljaju Zeleni. Ne bez razloga!... Jer problem Omble, odnosno hidrocentrale u utrobi kraškog Golubovog kamena, nije samo u šišmišima i drugoj endemskoj flori i fauni, iako i britanski BBC upozorava na mogućnost da s lica Zemlje upravo ovdje, tim zahvatom, zauvijek nestanu životinjske vrtse stare milijun godina!" piše u uvodu svoje kolumne 'Obrovac na Ombli?' kolumnistica Vjesnika Vesna Kusin.

Kusin dalje nastavlja "Možda EBRD i ne zna da je Ombla kao najmanja ponornica na svijetu, uvrštena u Čuda svijeta te da je ta regija s Omblom najbogatija podzemnom faunom na svijetu, ali je na temelju provedenih analiza shvatio da je taj, još dvojbeni projekt, za faunu tog područja opasan kako zbog gradnje postrojenja tako i zbog gradnje podzemne akumulacije koja može prouzročiti podizanje razine podzemnih voda i plavljenje okoliša".

Unatoč tome što premijerka Jadranka Kosor ističe kako je projekt u potpunosti siguran i da se šišmišima ništa neće dogoditi jer Vilina špilja mora ostati suha, EBRD je HE Omblu  proglasio eksperimentalnim projektom visokog rizika.

Naime prema njihovim procjenama i provedenim dubinskim analizama te stručnim konzultacijama zaključili su kako je dizanje pritiska vode zbog proizvodnje električne energije na krškom terenu zapravo opasan pothvat.

Sukladno tome EBRD traži dodatna hidrološka i geološka istraživanja te predlaže gradnju u fazama kako bi se na vrijeme mogla ustanoviti opravdanost izvođenja projekta i spriječiti finalno suočavanje s mogućom nedostatnom proizvodnjom električne energije.

Kusin svoju kolumnu zaključuje zanimljivom poveznicom s još jednim sličnim investicijskim projektom. " Tko ima dobro pamćenje, sjetit će se sličnog investicijskog projekta od državnog interesa sredinom devedesetih godina prošlog stoljeća, u tek stasaloj samostalnoj Hrvatskoj, koji je predviđao 13 termoelektrana duž jadranske obale, od kojeg se ipak odustalo zbog sukoba interesa industrije i turizma.
 Političke odluke o takvim proizvodnim investicijama, često su s različitih aspekata pogubne. Za njih je paradigmatičan Obrovac. Dakle, pitanje je hoćemo li dopustiti Obrovac na Ombli? Možda nas spasi EBRD!"